‘U Hrvatskoj je neplodno između 80 i 100 tisuća parova, a pomoć potraži njih 10 tisuća’

Predsjednica Hrvatskog društva za ginekološku endokrinologiju i humanu reprodukciju te članica Nacionalnog povjerenstva za medicinski potpomognutu oplodnju, ginekologinja u  KBC Zagreb prof. dr. sc. Dinka Pavičić Baldani, godinama se susreće s parovima koji imaju problema s neplodnošću, a procjenjuje se da ih je u Hrvatskoj između 80 i 100 tisuća.

Početkom rujna dr. Pavičić Baldani predsjedavala je 1. Međunarodnim brijunskim kongresom o humanoj reprodukciji na kojem se raspravljalo o najnovijim spoznajama o neplodnosti, medicinski potpomognutoj oplodnji i kontracepciji, zbog čega smo odlučili istražiti koji su najčešći uzroci neplodnosti, koje su metode medicinski potpomognute oplodnje najuspješnije te jesu li opravdana vjerovanja da kontracepcijske pilule uzrokuju neplodnost.

Zdravom mlađem paru potrebno je u prosjeku 8,5 mjeseci da zatrudni

Danas postoji visoka i rastuća učestalost neplodnosti u razvijenim zemljama, što postaje ozbiljan društveni i individualni problem. U Hrvatskoj je 80 do 100 tisuća parova neplodno, a godišnje pomoć potraži 10 tisuća parova. Važnost metoda pomognute oplodnje iskazuje činjenica da se pomoću izvantjelesne oplodnje u Hrvatskoj rađa oko tri posto novorođenčadi godišnje.

Hrvatska je u svijetu jedinstvena po broju besplatnih postupaka medicinski potpomognute oplodnje. Hrvatski zakon omogućuje ženama do 42. godine šest postupaka umjetne oplodnje čije troškove pokriva HZZO, dok ostale, puno naprednije zemlje, propisuju puno strože restrikcije. Tako, primjerice, Njemačka i Austrija nude tri postupka do 38. godine, odnosno 40. godine života žene, i to uz sufinanciranje.

Iako neki parovi imaju sreću zatrudnjeti iz prvih nekoliko pokušaja, mnogi se godinama trude. Doktorica Pavičić Baldani ističe da je zdravom mlađem paru u prosjeku potrebno 8,5 mjeseci da postigne kliničku trudnoću.

‘Smatra se da je godinu dana period u kojem se nije potrebno brinuti o problemima vezanima uz neplodnost. No nakon što par godinu dana pokušava dobiti dijete, a isto se ne ostvari, struka predlaže da se krene u postavljanje dijagnoze te zatim u liječenje neplodnosti jednom od metoda medicinski pomognute oplodnje. Treba uzeti u obzir da začeće djeteta i nije tako jednostavan proces pa treba dati vremena da sve stvari i na prirodan način dođu na svoje’, istaknula je dr. Pavičić Baldani koja još kao mala maštala o karijeri liječnice, što predstavlja logičan slijed, s obzirom na to da potječe iz cijenjene liječničke obitelji.

U 40 posto slučajeva neplodnosti problem je u muškarcu

Plodnost ovisi o brojnim fiziološkim čimbenicima i dobi, ali i o prehrani, kulturi, lošem načinu života itd., a iako društvo neplodnost pripisuje ženama, dr. Pavičić Baldani tvrdi da su muškarci sve više uzrok što par ne može ostvariti svoju želju za roditeljstvom. U 40 posto slučajeva neplodnosti problem je u muškarcu.

‘Muškarci su sve više uzrok što par ne može ostvariti svoju želju za roditeljstvom. Razlozi su različiti, ali najčešće su vezani uz prehranu koja je u današnje vrijeme puna estrogena, zatim nikako se ne preporučuje muškarcima držanje mobitela u prednjem džepu hlača jer zračenje može uzrokovati neplodnost. Istovremeno, sve veće zagađenje okoliša utječe i na naše zdravlje pa tako i ono reproduktivno. S druge strane, policistični jajnici su najčešći endokrinološki poremećaj žena, s učestalošću od 15 do 20 %’, tvrdi dr. Pavičić Baldani.

Parovi sve češće odgađaju rađanje prvog djeteta

Hrvatice danas rađaju manje od 1,4 djeteta u svojoj fertilnoj dobi. Glavni razlog za porast neplodnosti je odgađanje rađanja prvog djeteta na tridesete godine života. U Hrvatskoj žene rađaju prvo dijete s 29 godina, 31 % svih porođaja događa se između 30. i 35. godine, a samo 14 % žena ima troje ili više djece. Medicinski potpomognuta oplodnja stoga predstavlja izuzetno važno sredstvo u jačanju demografske slike Hrvatske.

Žene su najplodnije u dobi između 22 i 26 godina i tada postoje najveće šanse za uspješno začeće. Plodnost kod žena opada već nakon 32., a kod muškaraca poslije 42. godine života.

U Hrvatskoj godišnje 7.500 postupaka medicinski potpomognute oplodnje

In vitro fertilizacija (IVF) i metoda intracitoplazmatskom injekcijom spermija (ICSI) dvije su najuspješnije metode medicinski potpomognute oplodnje. U Hrvatskoj se godišnje izvodi 7.500 različitih postupaka MPO-a, od čega su 5.500 postupaka metode IVF/ICSI koje su najsloženije, ali i najuspješnije.

‘Prema hrvatskom zakonu, u maternicu je dozvoljeno vraćanje dvaju zametaka, stoga se višak embrija zamrzava, kako bi se mogli vratiti u maternicu u prirodnom ciklusu u slučajevima gdje stimulirani ciklus nije rezultirao trudnoćom ili kad žena ponovno dolazi s ciljem postizanja novih trudnoća. Vraćanjem zamrznutih zametaka izbjegava se ponovno ponavljanje svih procedura hormonske stimulacije i aspiracije jajnih stanica’, pojasnila je dr. Pavičić Baldani postupak in vitro fertilizacije.

‘S ICSI tehnikom mikromanipulacije direktno se injicira jedan spermij u citoplazmu jajne stanice, za razliku od IVF-a gdje se od velikog broja spermija koji se stavljaju u zdjelicu s jajnom stanicom, dopušta da pojedini sam pronađe put do jajne stanice. Danas se ICSI primjenjuje u 60 do 80 posto svih postupaka izvantjelesne oplodnje’, dodala je dr. Pavičić Baldani, koja se na specijalizaciju ginekologije odlučila zahvaljujući njezinom mentoru, profesoru Velimiru Šimuniću, pioniru medicinski potpomognute oplodnje koji je nedavno za tportal progovorio o tome zašto se sve više žena odlučuje na umjetnu oplodnju.

Hrvati su u zabludi kada je riječ o korištenju kontracepcijskih pilula

U Hrvatskoj prevladava negativan stav o korištenju kontracepcijskih pilula za koje mnogi pogrešno vjeruju da negativno utječu na hormonske promjene u tijelu te da u konačnici mogu uzrokovati neplodnost.

Poražavajući podaci u odnosu na ostatak Europe pokazuju da u Hrvatskoj tek 9 posto plodno sposobnih žena koristi učinkovite metode kontracepcije kao što su pilule ili unutarmaternični uložak. Korištenje hormonske kontracepcije ima mnogobrojne prednosti za žene, a jedna od njih je i 90 % manji rizik nastanka izvanmaternične trudnoće.

‘Pogrešno je vjerovanje da prethodno korištenje kombinirane hormonske kontracepcije umanjuje plodnost. Dugotrajno korištenje kombiniranih kontraceptiva može poboljšati fertilnost, vjerojatno smanjenjem rizika nastanka zdjelične upalne bolesti, funkcionalnih cista jajnika, endometrioze te brojnih drugih bolesti koje umanjuju reprodukcijsku sposobnost žena’, istaknula je dr. Pavičić Baldani.