Home Zanimljivosti ONI SU DANAS IMALI POSLA Prvi lovci na oluje u BiH: Mladići...

ONI SU DANAS IMALI POSLA Prvi lovci na oluje u BiH: Mladići zaljubljeni u munje i tornada

SHARE

Dvojica entuzijasta su se udružila i osnovala prvu bosanskohercegovačku zajednicu lovaca na oluje, a tako su joj dali i naziv – Bosnia Storm Chasers. Ovu interesantnu zajednicu su osnovali Kristijan Vujčić iz Prijedora i Nedim Sladić iz Sarajeva, s tim da je inicijativa bila Kristijanova, piše Jajce Online.

Kristijan Vujčić je za Radiosarajevo.ba rekao da ih je na osnivanje zajednice potaknula dugogodišnja ljubav prema atmosferskim procesima: „Jedan od razloga jeste i želja da i naša država ima svoju zajednicu lovaca na oluje, posebno zbog činjenice da druge države već odavno imaju takve zajednice, a neke države i više njih, kao npr. Hrvatska.“

Kao povod osnivanja ovi entuzijasti navode ekstremne vremenske prilike u Bosni i Hercegovini tokom 2014. godine – poslije velikih poplava i dva tornada (pijavice) koja su registrirana na jezeru Modrac i kod Gradiške u mjestu Laminci.

„U dogovoru s kolegom iz Sarajeva krenuli smo s osnivanjem. Tako da smo nas dvojica osnivači zajednice i, naravno, članovi iste. Unutar zajednice imamo podijele na osnivače, članove i dopisnike, ali smo svi ravnopravni i težimo da obostranim radom zajednica postane prepoznatljiva široj javnosti“, navodi Vujčić.

Napominje da je njihova zajednica neprofitna i otvorena za sve državljane BiH  koji vole vremenske (ne)prilike.

Rusmir Ibrahimovic_Srebrenik.jpg - undefined
Srebrenik (Foto: Rusmir Ibrahimović)

„Broj članova je na našu radost iz mjeseca u mjesec sve veći. Unutar zajednice imamo 16 stalnih članova i nekoliko njih u fazi pristupanja, kao i veliki broj dopisnika. Raduje nas činjenica da zajednica premošćuje unutardržavne podjele. Dakle, naši članovi su iz raznih krajeva BiH“, govori Vujčić.

Na pitanje kako, zapravo, izgleda taj „lov na oluje“, Kristijan Vujčić odgovara:

„Nije nam teško ni cijelu noć ostati budnima da bismo uživali u oluji. Neki ljudi će vam reći da je ‘storm chaser’ osoba koja uspije fotografirati jedan pljusak kiše, za drugoga su to munje, a za trećeg, poput onih u SAD-u, to su razorna tornada. Dakle, kao što vidite, mi imamo više stajališta s kojih posmatramo navedeno. Naš primarni cilj jeste da ljepotu atmosferskih procesa, oluja, odnosno svu njenu žestinu i snagu, prikažemo javnosti kroz video ili fotografiju.“

Ena_Dzafic.jpg - undefined
Modriča (Foto: Enes Džafić)

Napominje da je za “lov” potrebna volja, fotoaparat i, naravno, nevrijeme. Vujčić govori da ako želite unaprijed znati da li je neki dan povoljan za fotografiranje, recimo munja, najbolje je pratiti kratkoročne i srednjoročne vremenske prognoze.

„Najbolji način da saznate gdje se nalaze olujni oblaci jeste da pratite radarske snimkena internet-stranici hidrometeoroloških zavoda Republike Hrvatske i Srbije. Kretanje grmljavine možete pratiti na internet-stranici ’Blitzortung’ kojeg mi od milja zovemo „munjolovac“ – a riječ je o prikazu i registriranju električnog pražnjenja u atmosferi i to u realnom vremenu“, govori bh. lovac na oluje.

Vujčić govori da se ne mogu osloniti na hidrometeorološke zavode u BiH jer njihovi radari nisu dostupni javnosti. Ističe da je, na njihovu sreću, Bosna dobro pokrivena radarima Slovenije, Hrvatske, Mađarske, Srbije, ali nažalost ne i Hercegovina, posebno zapadni dio.

Vujčić nam objašnjava  početne korake za dobar lov: „Nakon što ste sakupili dovoljno informacija i očekujete grmljavinske oblake u svojoj blizini ili ste samo pogledom kroz prozor ustanovili ’da bi moglo biti nešto’, osjetili da vam raste razina adrenalina u krvi, postoji još mnogo stvari o kojima morate misliti prije početka lova kako bi bio uspješan. Među njima, najbitnija je sigurnost. Za početnike savjetujemo dobar zoom i rastojanje grmljavinskih oblaka ili fronte od oko 15 km. Munja može udariti i 15 km ispred oluje, ide horizontalno, pa skreće ka tlu te izgleda kao da udara iz vedrog neba. To je rizik kojem smo izloženi. Kada se oluja primakne unutar desetog kilometra – munje su vidljivije i situacija je napetija.”

“Amaterima, ali i svim ostalim na otvorenom, savjetujemo da prekinu aktivnosti vani, da uđu u kuće ili zgrade. Unutar petog kilometra i za vrijeme nepogode izuzetno je opasno te u takvim slučajevima ne savjetujemo ni boravak vani, ni korištenje bilo čega od kućanskih aparata, mobitela i sl. Posebno su opasni oni koji su priključeni na elektro i vodo-instalacije. Rizik po život i opremu u takvim uvjetima je veliki pa i naše članove uvijek upozoravamo i skrećemo pažnju na krajnji oprez“, nastavlja Vujčić.

nedim_sladic.jpg - undefined
Albanija (Foto: Nedim Sladić)

Lovci na oluje dolaze u opasne situacije, Vujčić govori da je prije dvije godine grom udario u drvo koje je 200-300 metara udaljeno od njega: „Padala je kiša skoro cijeli dan, nije bilo grmljavine. Navečer sam htio, vraćajući se kući, napraviti fotografiju pljuska, kad je zasvijetlilo. U prvoj milisekundi sam pomislio kako ovaj moj fotoaparat odjednom ima ovako jak blic, a onda sam čuo jaku grmljavinu. Razlog tome je sporije kretanje zvuka od svjetlosti. Grom je udario u drvo na suprotnoj strani ceste, a meni je bilo krivo što taj moment nisam zabilježiofotoaparatom.“

Na pitanje da li se bave “lovom na oluje” čisto zbog adrenalinske želje ili rade i u svrhu prikupljanja naučnih podataka, Vujčić kaže da ima i jednog i drugog.

„Nedavno smo pošli raditi intenzivnije na prognostičkom polju, za što su zaduženi naši meteorolozi amateri – suosnivač Nedim Sladić iz Sarajeva, koji je inače prognostičar na FACE TV, uz člana Enesa Džafića iz Modriče. Naravno, adrenalin je prisutan. Može se reći da je to naš hobi, ali i način života – konstantno osmatranje neba, meteoroloških podataka – prognostičkih modela, satelitskih snimaka i meteo-radara. Telefoni prepuni meteo-aplikacija – ‘olujnih’ snimaka i fotografija. Jednostavno rečeno, živimo ‘storm chaserski’“, kaže Vujčić, napominjući da su nedavno počeli s projektom mapiranja i foto-video arhiviranjem tornada u BiH. Dio navedenog arhiviranja možete pogledati u videu ispod.

Naš sagovornik kaže da su reakcije na njihovu zajednicu uglavnom pozitivne: „Mali broj se u početku iznenadi, neki čak izražavaju čuđenje i nevjericu da uopće postoje osobe koje vole kada je vani nevrijeme, kada grmi i slično.“

Vujčić govori da su Lovci na oluje (Storm Chasers) s Discovery Chanela imali utjecaja na njih, mada ne i presudnu. Kaže i da su generacija koja piše historiju na polju „lova na oluje“ u Bosni i Hercegovini.

Bh. lovci na oluje navode i da je naše podneblje izloženo ekstremnim vremenskim nepogodama:

„Ne prođe niti jedna godina ili godišnje doba bez neke nepogode, bilo da su u pitanju direktne (poplave, grmljavinske oluje, grad, obilan snijeg, jak frontalni vjetar ili tornado slabije jačine) ili indirektne nepogode (šumski požari, klizišta, odroni ili suše). Sjetite se poplava iz 2014. godine. Sličnu situaciju smo imali i ove godine, ali tokom zime, kada se obilan snijeg naglo otopio.

Šumski požari redovno divljaju i pustoše jug države, ali i neke sjevernije krajeve ne poštede suše. Što se tornadatiče, do sad su zabilježeni na području Prijedora, Popovog polja, Lijevče polja i jezera Modrac. U toplijem dijelu godine dolazi do formiranja olujnih oblaka i tzv. super-ćelija koje su nama lovcima na oluje najzanimljivije, a poljoprivrednicima su najgora noćna mora. Obično su praćene jakim vjetrovima i gradom te velikim brojem munja“, navodi Vujčić.

Ova zajednica već bilježi neobične pojave – jednu nesvakidašnju pojavu je nedavno zabilježio u Modriči dopisnik Danijel Vukmirović, ta pojava je „udar groma u vidu zavjese“.

grom_zavjesa.jpg - undefined
Foto: Bosnia Storm Chasers

„Njegova fotografija pokazuje atmosfersko pražnjenje u posebnom obliku, označenom s ‘udar groma u vidu zavjese’. Objašnjenje ove pojave je vrlo jednostavno: vjetrom, masa vazduha koja je sačinjavala ionizirani kanal pražnjenja pomjerena je u istom pravcu u kojem je puhao vjetar, noseći sa sobom kanal: ako je vjetar pravilan i ravnomjeran, kanal predstavlja jedno horizontalno pomjeranje, ostajući paralelan samome sebi i svaki povratni luk će proizvesti po jednu pomjerenu luminaciju u prostoru: također, ako je ukupno vrijeme pražnjenja u trajanju od jedne sekunde i ako je vjetar brzine od 20 metara u sekundi (72km/ h) na primjer, ‘zavjesa’ će se raširiti 20 metara.“

Vujčić poručuje onima koji se odluče za „storm chasing“ da budu oprezni jer svaki hobi, svaki posao ili nešto treće zahtjeva poznavanje “materije” pa tako i ovo. Naši bh. lovci na oluje se nadograđuju i šire svoj krug, svakako im se javite ako uspijete uhvatiti neku super fotografiju oluja, gromova i munja na njihovu Facebook stranicu.

Kako nastaju ove vremenske nepogode?

Munja je vidljivo, prirodno električno pražnjenje na koje uglavnom otpadaju pražnjenja između oblaka, te između oblaka i Zemljine površine. Vrlo mali dio pojavljuje se tokom vulkanskih erupcija. Munje izgledaju poput ogromnih iskri čija je prividna debljina puno veća nego što stvarno jest (oko centimetra), iz razloga što su vrlo blještave. Jakost struje prosječne munje je oko 30 kiloampera, pri čemu se prenese energija od oko 500 megadžula. Temperatura munje je također fascinantna. U prosjeku 20.000°C, ponekad i 30 hiljada, što znači da sadrži i plazmu. Temperatura površine Sunca je “samo” 5500–6000°C. Munja se u prosjeku širi brzinom od malo više od 200 hiljada kilometara na sat i uglavnom plaši kognitivni život na Zemlji, ali i obogaćuje zrak nitratnim ionima u vidu nitratne kiseline koje kiša spere u tlo, a biljke žedno konzumiraju jer ih jednostavno obožavaju. Ponekad munja ubije. Rijetko baš udari u čovjeka, uglavnom udari u blizini, a čovjeka udari ili neka njena pokrajnja grana ili razlika u naponu između dvije tačke na tlu. Recimo, ako udari par metara dalje, već je pola metra razmaka među nogama dovoljno da prostruji dovoljno jaka struja da čovjeku jako naškodi. Većina struje proteče kroz kožu, ali najčešće je jakost struje kroz srce dovoljna da mu uništi sinusni ritam, pa čovjek umre jer mu srce više ne kuca kako treba, već treperi. Kada munja udari u fudbalski teren često prežive nogometaši koji toga trenutka nisu bili u raskoraku, odnosno dodirivali su tlo s jednom nogom ili su im bile skupljene. Ponekad ljudi stradaju i od projektila uzrokovanih munjom. Munja udari u stablo, ono se uslijed oslobođene topline rasprsne i izrešeta čovjeka.

Rijetki su oni koji mogu preživjeti izravan udar groma. Električni tok koji teče po površini ili kroz tijelo može uzrokovati različite poremećaje srčanog ritma, srčani zastoj, zastoj disanja uzrokovan paralizom mišića i/ili poremećajem centra za disanje, gubitak svijesti, privremenu paralizu, konvulzije i/ili nemogućnost prisjećanja na događaje koji su prethodili udaru groma, komu, površinske opekotine različitih oblika (obično nalik paprati), a na mjestima na kojima se znoj ili kapljice kiše naglo pretvaraju u paru ili ispod metalnih predmeta (dugmad, nakit) moguća je i karbonizacija tijela. Može uzrokovati i prsnuće prsnog koša i trbuha, prijelome kostiju, ozljede oka i uha te različite psihičke i neurološke poremećaje.

Posredni udar groma događa se kada čovjek nije pogođen ukupnom strujom groma, nego samo jednim njezinim dijelom. Opasnosti za čovjeka su tada jako velike ako se nalazi u krugu od 100 metara od mjesta udara groma. Od mjesta udara groma strujnice se raspršuju nekontrolirano i u stanju su usmrtiti čovjeka.

Loptasta (ili kuglаsta) munja

Kuglasta munja je svjetleća sfera koja se ponekad javlja za vrijeme oluje. Najčešće je crvena, ali se pojavljuje i u drugim bojama: žutoj, zelenoj, bijeloj i plavoj. Veličine su joj različite, a prosječan promjer oko 25 centimetara. Za razliku od običnih munja, kuglaste munje se sporo kreću, usporedno s tlom. Mogu zastati i promijeniti smjer kretanja.

Osobine kuglastih munja jako se razlikuju od slučaja do slučaja, te se smatra da postoje razne vrste ovih munja. Danas se vjeruje da samo jedna teorija ne može objasniti sve vrste pojava kuglastih munja u prirodi. Naglo se pojavi za vrijeme nevremena iponaša se tako nepredvidljivo prije nego što će nestati za nekoliko sekundi. Često jednostavno ispari, nekada eksplodira pričinjavajući pritom štetu. U kuću može ući kroz prozor ili kroz dimnjak i tumarati po njoj dodirujući prisutne osobe.

Opasnosti udara groma moguće je izbjeći usvajanjem određenih pravila ponašanja:

1.Prije odlaska u planinu ili na otvorene prostore u prirodi moramo se informirati o vremenskim uvjetimaradi izbjegavanja oluje,

2. Olujno vrijeme u planinama najčešće je u ljetnim mjesecima, poslijepodne i navečer,

3. Oluja je povezana s olujnim oblacima (kumulonimbusima),

4. Ako prijeti oluja potražite čvrsto sklonište,

5. Ako ste u zidanom objektu izbjegavajte stajati kraj prozora, otvorenih vrata, kamina, metalnih stubova i metalnih predmeta, kao što su slavine, utičnice i električni prekidači,

6. Korisno je pravilo 30+30: kada vidite munju i možete nabrojiti do 30 sekundi dok čujete grom, morate potražiti sklonište. Najmanje 30 minuta od posljednje viđene munje i groma ne smije se izlaziti iz skloništa.

7. Velike pećine i udoline dobra su zaštita, ali ne i mali prevjesi ili plitke jame mokrih stijena,

8. Svaki vodič struje koji je iznad ramena povećava opasnost direktnog udara,

9. Mobitele ili radio uređaje ne koristiti nego ih dobro spakirati u ruksak te ih tako zaštititi od oštećenja,

10. Mokra užeta mogu voditi grom,

11. Nemojte stajati u velikoj skupini nego se raspršite kako bi u slučaju udara munje, ista zahvatila manje osoba,

12. Izbjegavajte eksponirane tačke, posebno osamljena stabla i rub šume,

13. Izbjegavajte nositi metalne predmete,

14. Izbjegavajte prostor blizu strujnih vodova, stubova žičara i dalekovoda,

15. Munja može udariti i 15 km ispred oluje.

16. Na kraju oluje munje su jednako opasne kao na početku,

17. Udalji se od stijena, grebena i vrhova,

18. Šator nije zaštita; ako ste u njemu ostanite dalje od metalnih šipki šatora i mokre odjeće ako je moguće,gumeni đonovi i gumena odijela nisu zaštita od groma,

19. U šumi potražite zaklon kraj manjih stabala i grmlja,

20. Na otvorenom prostoru birajte najniža mjesta, škrape, i doline ako nemaju vode,

21. Ako ste ipak na otvorenom, čučnite i pognite se naprijed stavljajući ruke oko koljena; ako je moguće stavite ispod sebe izolacijski materijal kao što je uže, jakna i sl; nemojte ležati ispruženo na zemlji,

22. Ako osjetite pucketanje i podizanje kose (kosa se nakostriješi) ili vidite plavu arueolu oko obližnjih objekata, radi se o električnoj aktivnosti te morate to područje napustiti što je prije moguće; ako ne možete,čučnite na stopala i spustite glavu i rukama ne dodirujte tlo,

23. Kleknite na koljena ili sjednite na prekrižene noge jer je čučanje iscrpljujuće i može se izdržati svega nekoliko minuta. Osnovna je logika ovog položaja smanjiti tjelesnu visinu i što manjom površinom tijela dodirivati tlo. Rukama pokrijte uši kako biste spriječili ozljede bubnjića.

Ne zaboravite na česte zablude!

1. Opasno je dirati osobu koju je pogodila munja. NIJE OPASNO!

2. Munja ne udara dva puta na isto mjesto. UDARA!

3. Munja udara uvijek najviši objekt. NEMA PRAVILA!

Pružanje prve pomoći

1. Odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.

2. Žrtvi udara groma može se odmah pristupitidodirnuti je bez opasnosti.

3. Spasilac mora procijeniti, vodeći računa o ličnoj sigurnosti, je li moguće žrtvu premjestiti na sigurnije mjesto.

4. S prvom pomoći započeti ukoliko je unesrećenik bez svijesti, ima isprekidano disanje ili uopće ne diše, nema opipljivog pulsa odnosno ima raširene zjenice. Unesrećenika položiti na leđa i odmah započeti s masažom srca. Pri tom osloboditi sve dišne puteve. S obje ruke (jednom na drugoj) 10 puta pritiskati prsa u razmaku od 1 sekunde toliko snažno da mu se prsni koš spusti do 5 cm. Ukoliko unesrećenik nije počeo disati ponoviti postupak ili početi s oživljavanjem usta na usta. To se mora tako dugo ponavljati dok ne dođe pomoć ili liječnik koji će ustanoviti smrt. Kad ima više žrtava, prednost u zbrinjavanju imaju uvijek oni koje treba oživljavati.

5. Onesviještenu žrtvu postaviti u bočni položaj.

6. Zbrinuti ostale ozljede (prelome, rane i opekline).

7. Svaku žrtvu udara groma treba prevesti u bolnicu uz stalan nadzor životnih funkcija.

– Munje u SAD-u godišnje prosječno odnesu 80 ljudskih života, te prosječno ozlijede 300 ljudi.

– Energija iz jednog atmosferskog pražnjenja mogla bi održavati upaljenom sijalicu od 100 W više od tri mjeseca bez prestanka.

– 92 posto ozljeda i smrti zbog munja događa se između maja i septembra.

– 45 posto smrtnih slučajeva i 80 posto ozljedadogađa se između 10 i 19 sati.