Fra Bazilije Pandžić proslavio je svoj 99. rođendan, a franjevcu rođenom u Drinovcima, općina Grude, ispred Matice hrvatske rođendan je čestitao i njen predsjednik u Grudama Mario Bušić.
Legendarni franjevac Bazilije Pandžić proslavio 99. rođendan: I dalje neumorno radi, piše i moli
Unatoč godinama on i dalje marljivo radi, piše i moli.
Stjepan (fra Bazilije) Pandžić, hercegovački franjevac, rođen je 30. siječnja 1918. u Drinovcima. U rodom mjestu završava 1929. pučku školu, a klasičnu gimnaziju na Širokom Brijegu 1938. godine. Filozofsko-teološki studij (1938. – 1942.) pohađa u Mostaru, a nastavlja u Rimu na Sveučilištu Antonianum, gdje doktorira 1945. godine na povijesnom odjelu. Na Vatikanskoj školi za arhivistiku, paleografiju i diplomatiku, pri Vatikanskom tajnom arhivu, 1947. godine stječe titulu palaeografus et archivarius. Nakon toga na Rimskom državnom sveučilištu Sapienza, studij književnosti – odjel za islamske znanosti (arapski, perzijski i turski), postiže 1951. godine novi doktorat.
Franjevački habit obukao je 1937. godine na Humcu, svečane zavjete položio 1939. u Mostaru, gdje je i zaređen za svećenika 1941. godine. Od 1947. godine vodi i sređuje Generalni arhiv Franjevačkog reda u Rimu, i na toj službi ostaje 38 godina sve do 1985. Još desetak godina, s kraćim povratcima u Mostar, boravi i djeluje u Rimu, a onda se 1995. godine vraća u novootvoreni samostan Hercegovačke franjevačke provincije u zagrebačkoj Dubravi. Nakon skoro osamdeset godina u ljeto 2016. vraća se u samostan na Humac u Hercegovini gdje i danas živi, moli, radi i piše.
Kao arhivar sudjeluje na brojnim međunarodnim kongresima arhivara, surađuje u njihovim časopisima, a biran je i u upravu strukovne udruge. Zapravo, čitavi znanstveni rad fra Bazilija Pandžića temelji se na istraživanju u raznim vatikanskim arhivima. Objavio je dvadeset jednu znanstvenu i dvije knjige sjećanja, stotine znanstvenih i stručnih rasprava te brojne članke u različitim novinama i časopisima. Pisao je uglavnom na hrvatskom, latinskom i talijanskom jeziku, a poneke i na engleskom, francuskom, njemačkom i španjolskom. Knjige i rasprave objavljivane su mu u raznim zemljama: Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Vatikan, Italija, Španjolska, Njemačka, Argentina, SAD, Francuska, Švicarska, Austrija i Poljska.
Objavio je dva monumentalna sveska važna za opću povijest Franjevačkog reda. Surađivao je kao vanjski ekspert Kongregacije za proglašenje svetaca za vrijeme nekoliko papa i objavio tri tzv. pozicije (positio), povijesno-kritičko izdanje o životu i djelovanju pojedinih osoba, između ostalih i o bl. Nikoli Taveliću na temelju čega ga je papa Pavao IV. proglasio svetim. Jedan je od utemeljitelja i urednika naklade ZIRAL (1970.), koja je prije konačnog preseljenja u Mostar u inozemstvu objavila 70 knjiga, a bio je i suosnivač Hrvatskog povijesnog instituta u Rimu. I nakon povratka u Domovinu u kasnim devedesetim godinama života fra Bazilije nastavlja svoj znanstvenoistraživački rad, surađuje u raznim zbornicima i časopisima te objavljuje nekoliko knjiga i rasprava, između ostalih i tri sveska Acta Franciscana Hercegovinae, te Hercegovački franjevci. Objavljena su Sabrana djela fra Bazilija Stjepana Pandžića (DVD – ROM) gdje su presnimljeni svi njegovi znanstveni radovi na oko 10.000 (deset tisuća) stranica uz brojne studije i 22 monografije, kao i potpuna bibliografija, brojni novinski članci i životopis.
Grude.com
