Slovenski publicist Roman Leljak iznio je u gostovanju u Studiju 4 svoje stajalište o izradi Zakona o državnom arhivu, odnosno svoje preporuke Hrvatskoj kako da ga ne zatvori kao što je to Slovenija, nakon otvaranja 2006. g., ipak učinila.
Roman Leljak, slovenski publicist i istražitelj Udbinih arhiva iz Slovenije i autor niza knjiga kojima se razobličava djelatnost bivše jugoslavenske Službe državne sigurnosti, pozvan je u utorak u Hrvatski sabor na sastanak s Mostovim timom vezano za kreiranje Zakona o državnom arhivu. Kako je Leljak bio najavio u razgovoru za direktno.hr, tema razgovora bila je pripremanje Zakona o državnom arhivu s Mostovim timom u cilju potrebe otvaranja Državnog arhiva javnosti, a poziv je, tvrdi, išao preko Nikole Grmoje.
Leljak je nakon sastanka s predstavnicima Mosta gostovao u Studiju 4, gdje je iznio svoju ulogu u izradi zakona o otvaranju Državnog arhiva.
On je, kako kaže, došao da prenese svoje iskustvo u pomirenju konfliktnih interesa do kojih dolazi otvaranjem arhiva. S jedne strane, postoji interes da se potpuno otvori arhive, a s druge strane postoji interes zaštite ljudskih prava, koji ograničava potpuno otvaranje arhiva.
Leljak Hrvatskoj savjetuje da se arhiv potpuno otvori jer političari, tadašnji nosioci političih funkcija i vlasti, ne smiju ostati zaštićeni obzirom da su imali poseban status, kao što imaju i političari danas. Danas moraju predavati i obavljivati svoje imovinske kartice. Onaj tko je radio korektno, smatra, nema se čega bojati.
Leljak je rekao da postoji mnogo podataka, i da suprotno onome što čuje da se danas priča u Hrvatskoj, nije istina da se ništa neće naći i da se previše očekuje od otvaranja arhiva.
Naglasio je nužnost potpunog otvaranja osobnih dosjea, iz kojih se puno može saznati jer se iz njih može vidjeti kako je funkcionirao tadašnji politički sustav. Leljak je istraživanjem osobnih dosjea otkrio istinu o slučaju i otmici Stjepana Crnogorca i o ubojici Nikice Martinovića.
“Arhivska građa iz slovenskih arhiva pomogla je da u Njemačkoj dođe do osude Perkovića i Mustača”, naveo je još jedan primjer. “Da su osobni dosjei bili zatvoreni, ti slučajevi ne bi bili otrkiveni”, rekao je Leljak.
“Imamo pravo na istinu. Žrtvama ondašnjeg režima se može pomoći da se osjećaju bolje, da se osjećaju slobodno, jer danas se ljudi još boje, boje se govoriti o onome što im se dogodilo, o djelima Udbe. U arhivima ima mnogo podataka koji mogu služiti svim povjesničarima da se prenese istina koja se u povijesti dogodila, da se suočimo s tim”, zaključio je publicist.
Osvrćući se na mnoge optužnice za hrvatske generale i na javno mnijenje u inozemstvu o tome da su Hrvati počinili mnoge zločine u Domovinskom ratu, Leljak se prisjetio svog odlaska u Vitez gdje je našao spomenik osam djece stare od pet do osam godina poginule od pada bombe na igralište s bosanske strane. Objasnio je da za taj zločin nitko nije odgovarao i da nema čak niti postupka.
“Ja ću osobno otići raditi, ja sam taj koji će napisati napisati optužnicu protiv onog koji je ubio tu djecu”, obećao je Leljak.
Podsjetimo, predsjednik Hrvatskog sabora i čelnik Mosta Božo Petrov u subotu je na svom Facebooku objavio kako arhivi u Hrvatskoj moraju biti dostupni svima pod jednakim uvjetima i da nitko ne mora navoditi posebne razloge ili pobude za istraživanje arhiva.
Nikola Grmoja iz Mosta nakon današnjeg Leljakovog posjeta Saboru rekao je:
“Tema je bio naš prijedlog zakona. Treba čuti iskustva iz drugih zemalja bivše Jugoslavije, posebno Slovenije, gdje je 2006. donesen jedan zakon koji je promijenjen 2014. godine. Gospodin Leljak nam je prenio svoja iskustva. Mi smo već većinu toga u izmjeni zakona uvažili, ostale sugestije ćemo uzeti u obzir”.