Nije zima na izmaku bila duga i teška samo za povrtlare, vlasnike nasada agruma, pa i manje-više sve žitelje juga Hercegovine nenavikle na skoro dvoipolmjesečne jutarnje mrazove, na velikim iskušenjima bile su i ptice. Zaleđena jezera Hutova blata, najveće Svitavsko skoro u cijelosti, rijeka Bregava, kraška polja… najednom su jata ptica ostavili bez hrane. Po prvi put članovi udruga za zaštitu ptica i lovačke organizacije bili su prisiljeni vršiti prehranjivanje divljači, pa i razbijanje leda.
Aktivni krivolovci
Međutim, u akciji nisu bili samo oni koji pticama žele pomoći, nego su se do maksimuma razbuktale i strasti krivolovaca. Dio ptica je spas potražio na ušću Neretve, dio se preselio na nezaleđene dijelove jezera ili rijeke, bilo je i smrzavanja močvarica u vodi, a ne reći da u takvoj situaciji nije bilo krivolova čista je iluzija, posebice imajući u vidu da na prostoru delte Neretve i Hutova blata tijekom zimske i proljetne migracije boravi više od 30.000 ptica!
Sumirajući iskustva i situaciju na terenu u Parku prirode Hutovo blato na radionici “Spriječimo krivolov na Jadranskom migratornom putu” okupili su se predstavnici Parka prirode Hutovo blato, Lovačkog društva “Galeb” iz Čapljine, pa udruga “Euronatur”, “Naše ptice”, ”Lijepa naša”, zatim inspektori za zaštitu prirode Hercegovačko-neretvanske županije i Federacije BiH, inspektor za lovstvo, šumarstvo i veterinu Hercegovačko-neretvanske županije, predstavnici Državne granične službe (DGS) i Mobilnog tima DGS-a, kao i predstavnici Policijske postaje i Policijske uprave Čapljina. Društvo šaroliko i brojno, tema intrigantna i zanimljiva, a fokus je stavljen na temu – kako djelovati preventivno i smanjiti krivolov.
Radi ilustracije složenosti teme čuli su se zanimljivi podaci, prema kojima tijekom proljetne i jesenske migracije prostor između Europe i Afrike svake godine prelijeću milijuni ptica!
Više desetaka milijuna ptica prilikom seobe kreće se Jadranskim migratornim putom (Adriatic Flyway). Od posebne važnosti za ptice na tom selidbenom putu su bh. močvarna područja i kraška polja koja mnogim pticama selicama predstavljaju posebno, pa i jedino mjesto na koje mogu sletjeti radi odmora i prehrane. Prema iznijetim procjenama, kraška polja u BiH tijekom jesenje i proljetne seobe preleti, primjerice, oko 60.000 ždralova, prema čijem kretanju se nekada vremenski orijentiralo stanovništvo juga Hercegovine, brojne liske i druge vrste. Tijekom zimskog prebrojavanja močvarica polovinom siječnja, samo na Hutovu blatu evidentirano je 17.500 jedinki. Evidentirane su 4572 patke, među kojima i 693 ugrožene patke njorke. Nažalost, najčešće prema primjerima samohvale na internetu, očito je da krivolovci ne biraju – parka njorka, doskora neprikosnoveni ždral – sve se ubija.
Čuvarska služba
Nakon prezentacije dosadašnjeg zajedničkog rada na sprečavanju krivolova te problema s kojima se susreće čuvarska služba Parka prirode Hutovo blato i čuvarska služba Lovačkoga društva ”Galeb” Čapljina, koji upravljaju lovištima, kroz raspravu formulirani su i zaključci, prema kojima treba nastaviti suradnju na zajedničkom djelovanju čuvarske službe, NVO-a, Granične policije, Državne granične policije, Mobilnog tima DGS-a, temeljne policije, županijskih službi – inspektorata, na sprečavanju krivolova kroz zajedničke ophodnje i intervencije, zatim uspostaviti brži protok informacija i prijava o počinjenom krivolovu između lovačkog društva i inspektora. Prema usvojenim zaključcima inspekcijske službe, treba se češće uključivati u nadzor terena, provoditi mjere edukacije preko seminara, radionica, publikacija, promotivnih materijala, stvoriti zakonsko uporište za provedbu videonadzora u sprečavanju krivolova kao dokaznog materijala, uspostaviti karantenski centar za životinje koje su uvezene, zaražene, bolesne, uhvaćene u prirodi, na granici i slično.