Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da je pretilost kod djece sve veći problem javnog zdravstva. Pretilost vodi ozbiljnim zdravstvenim poremećajima i nipošto se ne bi trebala podcjenjivati. Pretila djeca imaju povećan rizik nastanka različitih oboljenja u odrasloj dobi, poput dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti te niz endokrinoloških i metaboličkih poremećaja koji vode bolestima za koje se do nedavno smatralo da se javljaju isključivo u odrasloj dobi.
Obzirom na ove alarmirajuće podatke u svijetu zanimalo nas je kakva je situacija kod nas kad su pretila djeca u pitanju. O tome koliko se pretilost i ostali metabolički poremećaji javljaju kod djece te kako ih liječiti za Pogled. ba govori Marija Marinović magistrica nutricionizma koja poseban režim ishrane prepisuje pretiloj djeci, djeci sa drugim metaboličkim poremećajima te djeci dijabetičarima u Kliničkoj bolnici u Mostaru.
Za početak što je uzrok sve veće pretilosti kod djece?
Uzrok pretilost kod djece kako u svijetu tako i kod nas je sjedilački način života, a to znači da se djeca sve manje kreću, tjelesna aktivnost je jako mala, puno vremena provode u kući, moderne tehnologije mobiteli, igrice, tableti su sveprisutni, dakle djeca ne provode dovoljno vremena vani u nekim dječjim aktivnostima što dovodi do ozbiljnih problema sa prekomjernom težinom već u ranoj dobi. Djeca bi trebala imati pet obroka dnevno, tri glavna obroka i dva međuobroka, obroci se ne bi smjeli preskakati. Ono što je problem kod sve djece, a to je previše unosa grickalica, slatkiša, sokova te premalo voća i povrća, što rezultira stvaranjem prekomjerne mase.
Koliko su roditelji svjesni potencijalnih problema sa pretilošću kod svoje djece, obzirom kako ste rekli na sjedilački način života te koliko se uopće javljaju za stručnu pomoć kad problem već nastupi?
Roditelji vrlo rijetko samoinicijativno dovode djecu, obično djecu koja imaju problem sa prekomjernom težinom upute sa sistematskog pregleda prvo endokrinologu na ispitivanje kako bi se utvrdilo je li u pitanju neki drugi zdravstveni problem, tek nakon toga dolaze kod mene. Obično su to djeca od 9 do 17 godina ali ima i mlađih. Roditelji ne prepoznaju problem pretilosti kod svoje djece, te ne shvaćaju da je pretilost metabolička bolest koja ima svoju dijagnozu i koja se mora liječiti. Vrlo često čujem kako roditelji opravdavaju na neki način takvo stanje pod izlikom ‘malo punije dijete, zdravo je to, proći će ga, izrasti će i slično’, međutim ako se problem ne prepozna te pravilo ne tretira pretila djeca obično izrastu u pretile ljude koji već sa 25-30 godina mogu imati ozbiljne zdravstvene probleme.
Kad je znak za ‘uzbunu’ odnosno kako roditelji mogu razlikovati da dijete nije ‘malo punije’ kako mi obično kažemo, nego je zapravo u pitanju neki metabolički poremećaj?
Kad dijete već sa pet, šest godina ima prekomjernu masu to nije teško primijetiti, ako dijete ima i neki višak kilograma dobro bi bilo odvesti ga na kontrolu kako bi se utvrdilo da nije posrijedi metabolički poremećaj, nakon što se utvrdi indeks tjelesne mase obzirom na dob.
Nakon što se uspostavi da dijete ima određeni metabolički poremećaj što savjetujete djeci i roditeljima?
Nakon dijagnoze slijedi promjena životnih navika za cijelu obitelj, nije dobro izdvajati dijete stavljati ga na neke posebne dijete, nego se treba uključiti cijela u obitelj u zdrav način ishrane kako se dijete ne bi osjećalo izolirano. Uvode se zdravije životne navike pet do šest malih obroka te ono što je za djecu najvažnije pet serviranja voća i povrća na dan, to je preporuka koju bi sva djeca i roditelji trebali slijediti, te naravno neizostavna svakodnevna tjelesna aktivnost koja u kombinaciji sa zdravom ishranom rezultira gubitkom od pola kilograma do kilogram tjedno što se smatra poželjnim kad je pretilost kod djece u pitanju. Jako je bitno da se rade blaga restrikcija životnih i prehrambenih navika kako ne bi dobili kontraefekt.
Osim sa pretilom djecom radite i sa djecom oboljelom od dijabetesa, budući da dijabetičari zahtijevaju poseban plan ishrane što im savjetujete?
Djece dijabetičara ovdje u SKB Mostar ima jaku puno, svaki tjedan prijavi se jedno i više djece novih dijabetičara. To su obično djeca oboljela od dijabetesa tip 1, koji je poznat kao mladalački dijabetes, ali u zadnje vrijeme imamo sve češću pojavu dijabetesa tip2 u dječjoj dobi. Zbog pojave ‘epidemije’ pretilosti djeca sve više imaju problema sa dislipidemijom, preddijabetesom i dijabetesom tip2 , uglavnom zbog pretilosti o kojoj smo govorili što vodi metaboličkom sindromu. Za dijabetičare ne postoji neka posebna pravilna prehrana, to je način ishrane kakav bi zapravo mi svi trebali prakticirati, a to je prehrana bazirana na voću, povrću odnosno složenim ugljikohidratima, integralne žitaricama, niskomasno meso, riba, a što manje unosa praznih kalorija u obliku slatkiša, masne hrane odnosno brze hrane.
Djeca dijabetičari obično misle da će im se život potpuno promijeniti te da nikad više neće moći jesti određenu hranu koju su voljeli?
Prehrana i život dijabetičara je zapravo način na koji bi svi trebali živjeti, zdrava ishrana i tjelesna aktivnost je nešto što nam je svima potrebno u prevenciji mnogih oboljenja. Tako da dijabetes se danas prezentira ne kao bolest nego više kao način života, ako se tomu normalno pristupi te prihvati mogu se potpuno zaustaviti kronične komplikacije dijabetesa.
A.M. Pogled. ba
