Zašto stećkopedija treba postojati?! Vjerovali ili ne – između ostalog i zbog ovoga! Pokušajte sami pronaći grešku na novčanici od 10 konvertibilnih maraka, jer svaki dan nam je pred očima. Ukoliko Vam to ne uspije, jer niste upoznati sa “kamenim blagom” Bosne i Hercegovine, čak i odgovor poput ovog ćete naći u “Stećkopediji”!
Do tada tvorci ove greške mogu mirno spavati, jer… greška koja se nije otkrila zapravo i ne postoji. Griješiti je ljudski, ali u greškama ustrajati obilježje je luđaka- napisali su promotori knjige “Stećkopedija”, te su natjerali novinare da se pozabave pitanjem novčanice od 10 maraka.
Kako piše Faktor.ba, što se tiče greške na novčanici, ako je uzmete vidjet ćete da je uz sliku sitnim slovima ispisano stećak, Radimlja. Pogrešno je upisana lokacija pronalaska stećka, jer motivi stećaka iz Radimlje nisu ni slični, na njima su obično naslikani ljudi dignute ruke.
Stoga su pozvali u pomoć Makova unuka, dr. Gorčina Dizdara, direktora Fondacije Mak Dizdar, koji njeguje djedovu ljubav prema stećcima- ili kako ih je popularno nazvao, kamenim spavačima. On je pomogao novinarima Faktora.ba riješiti misteriju.
– Moram priznati da ni sam nisam primijetio ovu grešku dok mi Vi niste ukazali na nju. Najprije sam konsultirao kataloški pregled motiva sa stećaka autorice Marian Wenzel, u kojem je kao lokalitet ovog stećka pogrešno navedeno selo Dobromani kod Trebinja. Međutim, uz pomoć kolegice sa Sveučilišta u Mostaru Edite Vučić, koja je fotografiju ovog stećka pronašla u knjizi Alojza Benca “Stećci”, došao sam do sigurnog zaključka da se radi o stećku sa nekropole Križevići u istočnoj Bosni – istakao je Gorčin.
Faktor piše kako se nadaju se da će greška vremenom biti ispravljena, jer, ukoliko se već ističu povijesni podaci, onda bi trebalo voditi računa o njihovoj ispravnosti.
– Volio bih reći da je ovakva greška u ovako značajnom kontekstu neshvatljiva. Međutim, ona nažalost predstavlja samo jedan od brojnih simptoma gotovo potpune nezainteresiranosti naših vlasti za bosanskohercegovačko kulturno naslijeđe. Najbolji primjer za to jeste upravo odnos prema stećcima koji, iako su protekle godine uvršteni u listu UNESCO svjetskog naslijeđa, u velikoj većini slučajeva i dalje propadaju, bez ikakvog sistematskog rada na njihovoj zaštiti, valorizaciji i promociji”, između ostalog, rekao je Gorčin.
(Bportal/ Faktor)