Home Društvo Budite oprezni kod odabira: prepuni smo lažnog meda

Budite oprezni kod odabira: prepuni smo lažnog meda

SHARE
Podaci Svjetske organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuju da je proizvodnja u Kini u razdoblju od 2000. do 2014. porasla za 88 posto zahvaljujući izvozu. Od prodaje meda ta je zemlja zaradila 231 milijun eura 2016. godine

Građani Europske unije u prosjeku troše 0,7 kilograma meda godišnje, a kako je proizvodnja manja od potražnje, jedino je rješenje uvoz od kojeg se 50 posto odnosi na Kinu. Ta je zemlja postala najveći svjetski proizvođač meda s 473.600 tona prema 161.031 tonom proizvedenom u EU-u. – piše Glas Slavonije

Podaci Svjetske organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuju da je proizvodnja u Kini u razdoblju od 2000. do 2014. porasla za 88 posto zahvaljujući izvozu. Od prodaje meda ta je zemlja zaradila 231 milijun eura 2016. godine. No, zanimljiv je podatak da se broj kineskih košnica od 2000. do 2014. povećao samo za 21 posto.

Jesu li Kinezi nekako natjerali pčele da proizvode četiri puta više meda? Odgovor je u kineskom načinu proizvodnje. Nezreli med skuplja se dok je još rijedak, s visokom koncentracijom vode. Zatim se umjetno suši, ostatci smole se eliminiraju filtriranjem, pelud se može odstraniti ili dodati kako bi se prikrila zemlja podrijetla i dodaje se sirup da bi se postigle različite tržišne cijene. Takav med, koji nema puno veze s prirodnim medom koji svi očekuju, stiže i na hrvatsko tržište.

Hrvatska izvozi znatno kvalitetniji med koji ima cijenu između 3 i 3,5 eura, a uvozi med čija je cijena od 2 do 2,5 eura. To ukazuje na to da se radi o medu koji vjerojatno nema visoke standarde kakvoće.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić nedavno je iznio podatak da hrvatski proizvođači, njih oko 11,5 tisuća s više od 500 tisuća košnica, ovisno o sezoni i klimatskim uvjetima, godišnje proizvedu od 8 do 11 tisuća tona meda.

– Oko tisuću tona meda uvezemo, što znači da ima prostora za povećanje proizvodnje, ali dobar dio i izvezemo. – rekao je.

Podsjetio je da je Ministarstvo poljoprivrede nedavno donijelo pravilnik vezan uz označavanje meda i proizvoda od meda, prema kojemu se na svakoj staklenki mora točno navesti država podrijetla, a ako je med miješan, mora se navesti po količinama meda sve zemlje od kuda dolazi.

– Ali, kupujte med na kojem piše da je proizveden u Hrvatskoj, jer taj je zasigurno najkvalitetniji i najbolji i tu ne možete pogriješiti. Sav med koji ima oznaku Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) ‘Med hrvatskih pčelinjaka’ još je detaljnije kontroliran, znamo slijedivost od polja do stola i on je zasigurno med s hrvatskih livada i pašnjaka. – poručio je Tolušić.

Tih tisuću tona meda koje uvezemo uz nekvalitetu imaju još jedan velik problem – označavanje o kojemu govori ministar. Med je reguliran Direktivom o medu u EU-a, ali zahtjevi za deklariranjem podrijetla vrlo su niski. Na deklaraciji može jednostavno pisati “mješavina meda iz EU-a” (mješavina iz više od jedne zemlje članice), “mješavina meda izvan EU-a” (mješavina iz više od jedne zemlje izvan EU-a) ili “mješavina meda iz EU-a i zemalja izvan EU-a”.

– Veće količine meda koje vidite na policama u EU-u imaju deklaraciju “EU i ne-EU med”, što znači da nema standarda. Informacija na deklaraciji potrošačima ne govori ništa osim da med nije s Marsa – kaže Walter Haefeker, direktor Asocijacije europskih uzgajivača pčela, za EurActiv. Jeftini uvoz lažnog meda ugrožava sve uzgajivače pčela u EU-u, pa tako i u Hrvatskoj. Podatci pokazuju da je u svakom desetom uzorku meda testiranom u Europskom zajedničkom istraživačkom centru pronađen dodatni šećer. To je lažni med svrstalo na šesto mjesto u izvješću Europskog parlamenta o najčešće lažiranoj hrani. – piše Glas Slavonije