Odavno je stereotipno postalo da jedna napisana porukica – poglavito s nekim srceparajućim sadržajem – bude automatski odaslana na desetine ili stotine telefonskih adresa.
Piše: Josip Vajdner
Rođendan Isusa Krista – Božić, jamačno je najčestitavaniji blagdan u povijesti ljudskoga roda. Svečano ga, na različite načine, proslavljaju svi kršćani: katolici, pravoslavci, anglikanci i protestanti svih denominacija. Stoga je 25. prosinca – prema Gregorijanskom i Julijanskom kalendaru – datum koji ujedinjuje “pola zemaljske kugle”. Štoviše, Božić je u mnogim društvima izišao iz okvira religioznoga postavši kulturološki fenomen kojega vješto koriste marketinški stručnjaci. Čak i oni koji ne vjeruju u Isusa Krista bivaju, u određenoj mjeri, zahvaćeni potrošačkom groznicom te se pridružuju “vojsci” onih koji za Božić i pridružene mu blagdane, moraju što više kupovati i darivati. Uslijed toga procesa, prisnost među ljudima i nutarnja toplina božićnoga ozračja, sve više doživljavaju devalvaciju te se radost ovoga događaja svodi na poantu: što veći darovi – što kraće poruke.
Bez obzira što je ovime obilježeno cijelo suvremeno razdoblje alijenacije čovjeka, ono je novu dimenziju dobilo komercijalnom i globalnom uporabom mobilne telefonije i interneta. Posebno su postala popularna čestitanja putem: Usluge kratkih poruka – Short Message Service – ili skraćeno SMS; odnosno, putem tzv. elektronske pošte tj. e-maila, a na osobit način “besplatne” poruke putem aplikacija Viber i(li) WhatsApp koje imaju i “naljepnice” sa sadržajem “Merry Christmas“, “Sretan Božić” i kakve sve ne… Ironično zvuči podatak da je prva SMS poruka – poslana 3. prosinca 1992. – glasila: “Sretan Božić!” Odaslao ju je inženjer informatike, Englez, Neil Papworth na moblini telefon svome prijatelju Richardu Jarvisu koji je tada bio na “božićnoj zabavi” (3. prosinca!) svoje tvrtke.
Danas još prije jutra dobijemo nebrojeno mnogo čestitajućih porukica, naljepnica i video uradaka putem Vibera i(li) WhatsAppa pa nam, onda, stvarni polaznik bude, možda, pedeseta osoba koja je čestitala Božić.
Od toga dana pa do danas, kratke tekstualne poruke skoro su u potpunosti istisnule stari način čestitanja, a glavni razlog je što “oduzimaju” nemjerljivo manje vremena. (Sjetit ćemo se suvremene postavke: “Vrijeme je novac”). I već je odavno stereotipno postalo da jedna napisana poruka na Viberuili WhatsAppu (sve manje pute SMS-a) – poglavito s nekim srceparajućim sadržajem – bude automatski odaslana na desetine ili stotine adresa. Važno je da tekst poruke bude što uopćenitiji: da se ne spominju imena komu šalješ te da bude što kraće (samo: “Sretan Božić”) ili neka romantično-pobožna porukica. Zato nije rijetkost da i svećenici dobiju “čestitku” sa sadržajem: “Tebi, tvojoj ženi i djeci, nek’ je sretan i blagoslovljen Božić!”
No, ne tako davno postojao je – i u stvarnosti bio utemeljen – običaj da se ranom zorom ide čestitati svojim najmilijima Božić. Onaj koji bi “ujagmio” te prvi došao na vrata i zaželio: “Na dobro vam došlo sveto porođenje Isusovo!”, nazivan je polaznikom. Njega se darivalo prigodnim darovima te se “gledalo” da na Božićno jutro, kućni prag prvi prijeđe što čestitija osoba (ili što nevinija – dijete). Zbog toga se, katkada, već unaprijed ugovaralo tko će biti polaznik jer se, u određenom obliku, vjerovalo da to ima veze kakva će, za dotičnu obitelj, biti naredna godina. Međutim, danas još prije jutra dobijemo nebrojeno mnogo čestitajućih porukica, naljepnica i video uradaka putem Vibera i(li) WhatsAppa pa nam, onda, stvarni polaznik bude, možda, pedeseta osoba koja je čestitala Božić.
Kako se stvari razvijaju primati su na ovom području, od dojučerašnjih neprikosnovenih SMS-ova, preuzeli besplatni internetski servisi poput: iMessagea, Vibera, WhatsAppa… te mogućnosti koje pružaju društvene mreže: Facebook, Twitter, Instagram… Premda će neki reći kako u svemu tomu nema ništa loše, ipak je legitimno pitanje: koliko stvarno mislimo jedni na druge i koliko doživljavamo radost Božićnoga otajstva? Otuđujući se međusobno, zaboravljamo i na Boga… i obratno. Ako ne možemo ništa značajnije uraditi, neka barem ona “porukica” koju ćemo ovoga Božića poslati ne bude bezlična nego, uz iskrene želje ima i ime onoga na koga mislimo. Čestit Božić i na dobro vam došlo sveto porođenje Isusovo!