Može se izbjeći
Odnoseći milijune života svake godine, bolesti srca i moždani udar najveći su uzroci smrti danas u svijetu. Međutim, to ne mora biti tako!
Znate li da se više od 80% prijevremenih smrti od kardiovaskularnih bolesti može izbjeći ako se vodi računa o samo četiri glavna faktora rizika:
pušenju,
prehrani,
tjelesnoj aktivnosti
i konzumaciji alkohola.
Srećom, na sva ta četiri čimbenika možemo sami utjecati!
Može se izbjeći
Prestanak pušenja će prepoloviti rizik od koronarne bolesti srca, a već pola sata tjelesne aktivnosti dnevno pomoći će u oslobađanju stresa i održavanju primjerene tjelesne težine. To će doprinijeti i kontroli visokog krvnog tlaka, glavnom faktoru rizika moždanog udara.
Pravilna prehrana za zdravlje srčano-žilnog sustava povezana je sa smanjenim rizikom od bolesti srca i moždanog udara, dok je nepravilna prehrana povezana s povišenim krvnim tlakom, povećanim masnoćama u krvi, debljinom i povećanim šećerom u krvi. Sve su to redom faktori rizika bolesti srca i krvnih žila. Poželjno je izbjegavati alkohol, a prehranu temeljiti na povrću, voću, integralnim žitaricama, ribi i nemasnom mesu, sa što manje industrijski prerađene hrane.
Važno je što pijemo
Važno je znati da pravilna prehrana ne uključuje samo hranu koju jedemo, već i sve ono što pijemo.
U uputama Svjetske kardiološke federacije, za zaštitu zdravlja od kardiovaskularnih bolesti nema dileme – preporuka je piti vodu!
Međutim, posebno je zanimljivo da nova znanstvena istraživanja pokazuju kako je za zdravlje srca iznimno važna upravo voda koja sadrži magnezij!Kakvu razliku čini voda koja sadrži magnezij?
U nedavno objavljenom znanstvenom radu u časopisu Nutrients, istraživači su promatrali povezanost količine magnezija u vodi za piće s rizikom smrtnosti od koronarne bolesti srca.
Koronarna bolest srca nastaje kao posljedica ateroskleroze proizašle dugogodišnjim nakupljanjem plaka unutar krvnih žila koje opskrbljuju srčani mišić kisikom. Stvrdnuti plak sužava krvne žile i smanjuje dotok krvi prema srcu, čime se onemogućava njegov normalan rad. Tako koronarna bolest srca tijekom vremena može oslabiti srčani mišić i dovesti do aritmija i zatajenja srca, dok potpuni prekid protoka krvi kroz krvne žile srca dovodi do srčanog udara (infarkta miokarda).
Poznato je da magnezij doprinosi normalnom radu svih mišića uključujući i srce, a brojne studije pokazale su povoljan utjecaj magnezija na zdravlje kardiovaskularnog sustava kroz različite mehanizme. Budući da je u zapadnoj civilizaciji već godinama izražen smanjeni unos magnezija iz hrane, sve veća važnost počela se pridavati vodi kao izvoru životno važnog magnezija.
U spomenutom istraživanju analizirano je deset znanstvenih studija kojima je ukupno bilo obuhvaćeno 77.821 slučaja. Rezultati su pokazali da je viša razina magnezija u vodi za piće značajno povezana s nižim rizikom smrtnosti od koronarne bolesti srca.
Pravi put do zdravlja i dugovječnosti
Preporučeni dnevni unos magnezija iznosi 375 mg, no njegov nedostatan unos postao je u razvijenim zemljama gotovo uobičajen. Glavni uzrok tome leži u neodgovarajućoj prehrani. Raznovrsna prehrana koja uključuje orašaste plodove, mahunarke, zeleno lisnato povrće, integralne žitarice te vodu bogatu magnezijem može zadovoljiti preporučeni dnevni unos magnezija.
Nedavno objavljena studija u časopisu BMC Medicine obuhvatila je analizu četrdeset znanstvenih istraživanja s ukupno više od milijun sudionika, čije zdravlje je praćeno u razdoblju od četiri do trideset godina. Rezultati rada pokazali su da prehrana bogata magnezijem smanjuje rizik od zatajenja srca, moždanog udara, dijabetesa te smrtnosti od svih uzroka.
Nisu li to dovoljni razlozi da preporučeni unos magnezija pravilnom prehranom postane zdrava rutina za naše srce?
