Hrvatska godinama muku muči s deficitarnim kadrom iz STEM područja, no u zadnje vrijeme sve se više govori o potrebi za visokoškolskim zanimanjem iz područja humanističkih znanosti, koje baš i nije često u fokusu tržišnih priča – anglistima.
Diplomirani anglisti, profesori engleskog jezika, postali su jedno od najtraženijih zanimanja u Lijepoj našoj, a da je tome tako, potvrđuje najnoviji natječaj Nacionalne zaklade za potporu učeničkom i studentskom standardu, koja je među oko 400 stipendija koje će ove godine dodjeljivati studentima deficitarnih studija, nadarenim studentima i sportašima, te onima iz određenih socijalnih kategorija, prvi put novčane potpore u iznosu od tisuću kuna mjesečno namijenila upravo budućim anglistima.
Studij anglistike, uključujući i onaj nastavničkog smjera, tako se prvi put za financijsko stimuliranje našao uz bok tradicionalno deficitarnim studijima poput računarstva, strojarstva, elektrotehnike i medicine.
– Ove godine, odlukom naše donatorske skupštine, više studija nastavničkih smjerova uvršteno je na popis za stipendiranje. Sukladno popisu deficitarnih zanimanja u školama, među njima su očekivano studiji matematike, fizike i informatike, za kojima vlada najveća potreba. Uz to, vodeći se kriterijima poput liste Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o deficitarnim zanimanjima, preporukama za upisnu politiku i stipendiranje, kao i Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije te našim istraživanjima, odlučili smo da bi se na tom popisu trebali naći i diplomirani anglisti kako znanstvenog, tako i nastavničkog smjera – objašnjava Dubravka Mudrovčić, stručna suradnica Zaklade.
Da su diplomirani anglisti i profesori engleskog jezika doista jedno od najtraženijih visokoškolskih zanimanja u nas, svjedoči nekoliko podataka: HZZ je lani anglistiku smjestio među top-deset deficitarnih studijskih programa na nacionalnoj razini.
Potrebe za profesorima engleskog jezika vidljive su osobito u kontinentalnoj Hrvatskoj, ali HZZ je u preporukama za upisnu politiku i stipendiranje u 2018. godini i Splitu te njemu okolnim gradovima uz more preporučio upisivanje i novčano stimuliranje većeg broja profesora engleskog jezika.
Iako je na burzi rada, prema podacima HZZ-a, krajem prosinca 2017. godine bilo 189 profesora engleskog jezika, a iskazana je potreba za zapošljavanjem njih 28, to je zanimanje jedno od najbrže zapošljivijih među VSS zanimanjima – prema podacima HZZ-a, “englezi” u prosjeku na posao čekaju tri mjeseca.
I na studijima se ne mogu požaliti na interes maturanata: lani je na srpanjskom roku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu dvopredmetni studij anglistike bio prvi izbor za čak 193 kandidata, a ukupna upisna kvota 120.
Iako, kako kažu u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje, dvopredmetni studiji nemaju isto ograničenje u broju prijava studija kao jednopredmetni, dodajmo da je ukupan broj prijava za taj studij bio gotovo peterostruko veći nego broj mjesta i iznosio je 549.
Studenti nastavničkog smjera, osim u javnim školama, posao sve češće nalaze u brojnim školama stranih jezika, ali i u vrtićima, dok “znanstvenici” kruh svagdašnji zarađuju na različitim poljima: od gospodarskih subjekata, prevođenja, ne samo književnih djela, nego i sudskog te poslovnog prevođenja, u turizmu, marketingu i tako dalje.
– Zasad stanje u školama s profesorima engleskog jezika nije toliko alarmantno kao s onima fizike i matematike, ali naravno, postoje razlike između malih i velikih sredina. Bilo bi kobno za nastavu stranih jezika da dođemo u takvu situaciju, pa nas osobito raduje što je naše zanimanje dospjelo na listu onih koje će se novčano poticati. To će omogućiti da se što kvalitetniji mladi ljudi odlučuju za ovo zanimanje, osobito nastavnički smjer – pozdravlja odluku Zaklade prof. Sanja Božinović, predsjednica Hrvatskog udruženja profesora engleskog jezika.
