Nakon 79 neuspjelih pokušaja, u jednom kineskom laboratoriju prije nekoliko tjedana stvoreni su Zhong Zhong, star osam tjedana, i Hua Hua, star šest tjedana, prvi klonirani majmuni, a vijest o svim potencijalnim prednostima i nedostacima toga nesvakidašnjeg pothvata uzburkala je svjetske medije.
Riječ je o identičnom dvojcu japanskih makaki majmuna koji su klonirani istom tehnikom kao i ovca Dolly, koja je ušla u povijest prije dvadeset godina, kada je klonirana na institutu Roslin u Edinburghu. Bilo je to prvi put da su znanstvenici uspjeli klonirati sisavca od materijala iz jezgre stanice. Otada su istom metodom pokušali klonirati mačke, pse, svinje, miševe i štakore, no bezuspješno, sve do ovog dvojca koji ulazi u povijest.
Znanstvenici tvrde kako će makakiji, budući da su genski identični, biti korisni za istraživanje teških bolesti, a kritičari pak tvrde kako će to uzrokovati važne etičke dileme jer smo na korak bliže kloniranju ljudi. Očekuje se kako će tijekom nadolazećih mjeseci biti rođeno još klonova makaki majmuna u kineskim laboratorijima, na što su reagirali znanstvenici diljem svijeta.
Profesor Robin Lovell-Badge s Instituta “Francis Crick” u Londonu, poručio je za BBC da tehnika kojom su klonirani Zhong Zhong i Hua Hua nije novost te da se radi o vrlo neučinkovitoj i opasnoj proceduri. Profesor Darren Griffin sa Sveučilišta u Kentu izjavio je kako ova metoda može biti korisna za razumijevanje bolesti ljudi, ali i da postavlja ozbiljna etička pitanja.
– S tehnološkog aspekta, kineski znanstvenici ističu da su tijekom eksperimenta poštovali sve međunarodne standarde u radu s životinjama, što je bio preduvjet za jedno ovakvo istraživanje, no nedvojbeno je da ovo kloniranje znači da smo se barem s tehnološkog aspekta približili i mogućem kloniranju čovjeka (za razliku od prijašnjih neuspjelih pokušaja), no istodobno važno je istaknuti da ne postoji ni jedan ozbiljni genetičar ili znanstvena organizacija koja bi takvo što smatrala bilo znanstveno ili etički utemeljenim – kazao je za Slobodnu Dalmaciju liječnik, pedijatar, genetičar i forenzičar prof. dr. sc. Dragan Primorac.
– Međutim, vraćajući se i na tehnički aspekt ovoga znanstvenog istraživanja, važno je naglasiti da su znanstvenici u svojim nastojanjima bili uspješni u svega dva navrata (od 149 kreiranih embrija, ukupno 79 ih preživjelo u laboratoriju i od njih svega dav su preživjela nakon transfera u maternicu surogat-majke).
Prema dosadašnjim spoznajama, ni u jednom slučaju kloniranje majmuna nije bilo uspješno kad se to pokušalo napraviti koristeći tzv. odrasle somatske stanice i to je znanstvenicima isključivo uspjelo kad su se koristile embrionalne stanice – pojasnio je Primorac, dodajući kako je druga bitna vijest vezana uz ovo istraživanje ta što su, prema njihovim riječima, kineski znanstvenici nakon transfera jezgre u jajnu stanicu uspjeli tzv. staničnim reprogramiranjem rediferencirati stanice slične onima koje postoje u ranoj fazi razvoja embrija i izgleda da je upravo to bilo ključno u vezi s preživljavanjem embrija.
– Vrijednost ovih istraživanja leži u činjenici da su klonirani majmuni genetički identični, što nam omogućuje da sagledamo utjecaj velikog broja (epigenetičkih) faktora na razvoj niza bolesti, uključujući i karcinom, jer do sada je upravo genetička varijabilnost između jedinki bila ključna u onemogućavanju objektivnog sagledavanja svih čimbenika važnih za nastanak bolesti – zaključio je prof. dr. sc. Primorac.
