Home Društvo Eurozastupnici žele što prije ukinuti ljetno računanje vremena

Eurozastupnici žele što prije ukinuti ljetno računanje vremena

SHARE
Europski zastupnici pozvat će u četvrtak Europsku komisiju da predloži prekid ljetnog i zimskog računanja vremena, a o rezoluciji će se glasati istog dana u podne

Odgovarajući na građanske inicijative koje navode zabrinutost zbog zdravstvenih učinaka promjene vremena dvaput godišnje, u nacrtu rezolucije zastupnici pozivaju Komisiju da predloži obustavu prakse ljetnog računanja vremena, piše t portal.

U Europskom parlamentu, uslijed sve više dokaza o negativnom utjecaju pomicanja sata dva puta godišnje, postoji snažna podrška promjeni direktive Europske komisije i ukidanju te prakse.

Zagovornici ukidanja ističu kako, osim negativnog utjecaja na ljudski bioritam, pomicanje kazaljki na satu dovodi do većeg broja prometnih nesreća, više poremećaja u obiteljima, kao i pada produktivnosti na radnom mjestu. Pored toga, zagovornici ukidanja ističu kako je pomicanje sata uvedeno u cilju uštede energije, no taj cilj, prema njima, nikad nije ispunjen.

Ljetno računanje vremena široko je rasprostranjen službeni vremenski sustav u kojem se tijekom ljetnih mjeseci kazaljke prebacuju obično za jedan sat unaprijed u odnosu na mjesno standardno vrijeme.

Svrha je toga postupka bolja usklađenost između sati dnevnog svjetla te radnog vremena i školske nastave. Tako, umjesto ranojutarnjeg dnevnog svjetla, za kojeg većina ljudi još spava, ostaje sat dnevnog svjetla više za večernje aktivnosti. Ljetno računanje vremena češće se koristi u umjerenom pojasu zbog zamjetne razlike između broja sati dnevnog svjetla u različitim godišnjim dobima.
Vlade ga obično opravdavaju kao mjeru uštede energije jer se njime omogućuje učinkovitije korištenje prirodnog sunčevog svjetla u ljetnim mjesecima.

Ljetno računanje vremena prvi put 1784. godine spomenuo je Benjamin Franklin u jednom pismu urednicima lista Journal of Paris, no kako je bila riječ o šaljivom članku, nije jasno je li Franklin doista želio tako nešto predložiti Francuzima.

Ovaj je sustav pak ozbiljno predložio William Willett u novinskom članku naslovljenom ‘Waste of Daylight’ (Gubitak dnevnog svjetla), objavljenom 1907. godine, no on nije uspio uvjeriti britansku vladu da ga prihvati unatoč nemalom lobiranju.
Zamisao o ljetnom računanju vremena prvi put ostvarena je u Njemačkoj i Austro-Ugarskoj za vrijeme Prvog svjetskog rata od 30. travnja do 1. listopada 1916. godine, a ubrzo je taj primjer slijedila Velika Britanija.

Od 2002. godine Europska unija odredila je zadnju nedjelju ožujka kao početak i zadnju nedjelju listopada kao završetak ljetnog računanja vremena. Ta odluka, kao i isplativost ljetnog računanja vremena uopće, trebala je biti preispitana 2007. godine, ali još uvijek nije donesena konačna odluka.

Ljetno računanje vremena u Europi koriste sve zemlje osim Islanda te ga sve započinju i završavaju istog dana. Od 2011. odluku o ukidanju promjena kazaljki uvela je i Rusija, ali s tim da je ukinula zimsko računanje vremena.

Na hrvatskom tlu ljetno računanje vremena prvi put se koristilo od 1916. do 1918., za vrijeme austrougarske vladavine, a korišteno je i za vrijeme Kraljevine Jugoslavije te za vrijeme NDH.

Od 1983. u bivšoj Jugoslaviji, pa samim time i u Hrvatskoj, ponovno je uvedeno ljetno računanje vremena, a ta je praksa nastavljena i nakon osamostaljenja, piše t portal.