Home Gospodarstvo Bitka za ljude: Hrvatska uvozi autobuse radnika s Kosova, traže i u...

Bitka za ljude: Hrvatska uvozi autobuse radnika s Kosova, traže i u BiH

SHARE

Zadnjega dana siječnja ove godine Hrvatska je imala 195 tisuća nezaposlenih, što je pedesetak tisuća nezaposlenih manje nego u siječnju 2017. godine, a posljednji je put toliki broj nezaposlenih zabilježen 1990. godine.

Analitičari MacroHuba s Ekonomskoga fakulteta ističu da se nezaposlenost trenutačno nalazi šest postotnih bodova ispod svoga 20-godišnjega prosjeka te je niža nego što je bila na vrhuncu ekonomskoga ciklusa 2008. godine, piše Vecernji.hr.

Neka ulože više

Rekordan broj nezaposlenih – 395 tisuća – Hrvatska je imala u zimskim mjesecima s 2001. na 2002. godinu, a sadašnji izraziti pad nezaposlenosti nije vezan samo uz prestanak recesije i oporavak ekonomije, već i uz iseljavanje.

Prva dva tjedna veljače broj nezaposlenih smanjio se za približno tri tisuće u odnosu na kraj siječnja, a burza će se sve brže prazniti kako se bude približavao Uskrs, početak opsežnijih radova u poljoprivredi te predsezonsko zapošljavanje!

Rast nezaposlenosti u zimskim mjesecima uobičajena je sezonska pojava u Hrvatskoj, no nešto veći dotok novonezaposlenih mogla bi biti najava usporavanja odlazaka radnika u inozemstvo. Primjerice, u siječnju se na hrvatsku burzu rada prijavilo 28,5 tisuća novonezaposlenih radnika, a godinu dana ranije bilo ih je 800 manje.

Nadalje, burzi se prijavljuje sve više neaktivnih radnika, osoba koje ne rade niti su u redovitom školovanju, ali zbog nekoga razloga nisu tražili posao. U siječnju se javilo 7.000 dotad neaktivnih radnika, a Iva Tomić, istraživačica Ekonomskoga instituta, procjenjuje da Hrvatska ima oko 53 tisuće obeshrabrenih građana.

To su ljudi koji su digli ruke od bilo kakve potrage za poslom jer su uvjereni da ga neće naći. Većinu neaktivnih osoba čine žene (60 posto). Hrvatska, inače, ima četvrtu najveću stopu neaktivnosti (29%) stanovništva u dobi od 20 do 64 godine, nakon Italije, Malte i Rumunjske, no u toj skupini puno je mladih koji se školuju te umirovljenika mlađih od 64 godine koji također ulaze u radni kontingent svake zemlje.

Lani se, na primjer, na burzu javilo oko 55 tisuća neaktivnih radnika, a veća ponuda radnih mjesta mogla bi potaknuti i ostale obeshrabrene skupine stanovništva da počnu raditi.

Nestašica radne snage zakonito će dovesti do toga da će se poboljšati položaj radne snage. Poslodavci su osvijestili taj problem i prihvatili su da moraju uložiti u radnika da bi ga dobili, komentira Davorko Vidović, savjetnik HGK za tržište rada.

Povećanje broja mirovinskih osiguranika traje od ožujka 2015. godine uz godišnju stopu rasta od 2,5 posto. Prerađivačka industrija i trgovina, koje zajedno vežu trećinu osiguranika, zu posljednjih godinu dana u plusu su 2,7%, odnosno 1,1%, građevinarstvo ima rast od 6,4%, dok je, s druge strane, u padu financijska djelatnost 2,9%, a poslovanje nekretninama 18 posto.

Strukturni problem

Radnici su postali ključni limitirajući čimbenik za razvoj, poslodavci su zabrinuti i u skladu s time se i ponašaju. U turizmu su se počeli utrkivati tko će ponuditi bolje uvjete smještaja, veće plaće, a potražnji za radnicima u građevinskom sektoru pogodovala je i blaga zima. Većina tih ljudi angažirana je na turističkim objektima, kaže Vidović, koji raspolaže i informacijama da je počeo i veći uvoz stranih radnika, navodi Vecernji.hr.

Znam za nekoliko tvrtki koje su već autobusima dovezle grupe od po 40 ili 50 radnika s Kosova, a mnogi su se angažirali i u pronalaženju radnika u Bosni i Hercegovini. Počela je bitka za ljude, a to će se osjetiti i na primanjima zaposlenih, ističe Vidović.

jabuka.tv