Ledeni val već je zahvatio kopneni dio Hrvatske, u Dalmaciji se očekuje najhladniji završetak veljače u posljednjih nekoliko desetljeća, a Novi je Zeland usred ljeta zatrpan snijegom. Isto tako, zima nam je stigla s popriličnim zakašnjenjem. Fizičar i akademik Vladimir Paar rekao je za Direktno kako to nije ništa neuobičajeno jer su jedina konstanta u klimi – klimatske promjene.
“Da je klima promjenjiva uči nas iskustvo staro tisućama godina”, govori ugledni fizičar te navodi primjer iz 1880. godine kada je Slavonijom harao tornado koji je dignuo u zrak teretni željeznički vlak težak 10 tona. “Što biste za to rekli? Klimatske promjene su vrlo česte, a najveće su prilikom prijelaza iz ledenog doba u međuledeno doba u kojem se sada nalazimo”, pojašnjava.
“U zadnjih milijun godina znanost zna kako se kretala temperatura na zemlji. Izmjenjivala su se velika ledena doba s međuledenim dobima. Zadnje ledeno doba počelo je prije 100 tisuća godina, a završilo je prije 11 i pol tisuća godina kada je nastupilo međuledeno ili toplo doba u kojem se još uvijek nalazimo. U tom je razdoblju bilo 10 međuledenih doba i trajala su od 5 do 20 tisuća godina. Međutim, većinom su trajala kraće od 11 tisuća godina, tako da bi mogli biti pri kraju tog razdoblja. Ledeno doba neće nastupiti naglo, nego postupno. Neki znanstvenici tvrde da bi za kojih tisuću godina Europa mogla biti pod vječnim ledom”, navodi akademik Paar.
Ipak, podsjeća, većina klimatologa inzistira na teoriji globalnog zatopljenja u kojoj ključnu ulogu ima CO2 i većina znanstvenih istraživanje je financirana u tom smjeru. “Zaokret je nastao dolaskom Donalda Trumpa na vlast, tim više što Amerikanci izdvajaju najviše novcaza istraživanje klime i istraživanje tzv. efekta staklenika u kojoj veći utjecaj ima vodena para kao glavni staklenički plin, a ne CO2 kako se često navodi”, upozorava Paar i navodi saslušanje 700 znanstvenika u američkom kongresu od prije nekoliko godina, a koji su tada ustvrdili da glavni faktor koji će utjecati na promjenu klime neće biti CO2 nego drugi faktori poput planeta Jupitera, pod čijim utjecajem temperatura pada.
“S druge strane, pod utjecajem CO2 temperatura raste i riječ je o dva suprotstavljena djelovanja. Spomenutih 700 američkih znanstvenika ustvrdilo je da se ta dva djelovanja kompenziraju, no da će u jednom trenutku utjecaj Jupitera prevladati te da će doći ledeno doba”, govori akademik.
Koliko su znanstvenici podijeljeni oko faktora koji utječu na klimatske promjene, a samim tim i predviđanjima za budućnost, vidljivo je i iz toga što dio njih upozorava kako je najveći problem što fizika ne razumije kako zapravo nastaju oblaci, otkriva Paar. “Znamo možda približno, ali kako nastaje kondenzacija na česticama prašine to je za nas velika tajna. Neki tvrde da taj efekt ovisi o kozmičkim zrakama koje zemlju bombardiraju iz svemira što bi moglo dovesti do više oblaka i oborina, a samim tim i do globalnog zahladnjenja jer oblaci sprječavaju sunčeve zrake da griju zemlju”, napominje.
Niz nepoznanica o faktorima koji utječu na klimu.
“Niz je faktora koji utječu na klimu, uključujući i CO2 koji zaista doprinosi zagrijavanju, ali ima faktora koji doprinose hlađenju. I mi ne znamo što će prevladati u bližoj budućnosti, ali u daljoj će sigurno prevladati utjecaj Jupitera što će nas uvesti u ledeno doba”, mišljenja je naš sugovornik.
“Ponavljam, o klimi u prošlosti puno znamo, ali budućnost ne možemo pouzdano prognozirati jer prevelik broj faktora, ponajprije prirodnih utječe na klimu, a mnogi su nam od njih još uvijek nepoznati. Mislim da neke od njih nećemo nikad niti otkriti. Osim CO2 ne smijemo zaboraviti niti na metan koji proizvode krave i svinje. Stoga je jedan od prijedloga za smanjenje stakleničkih plinova bio i da se smanji uzgoj stoke”, ističe Paar te navodi da oni ljudi koji ne konzumiraju meso, vegetarijanci, zapravo pridonose smanjenju stakleničkih plinova.
