Pojam elastičnosti motora često se koristi pogrešno, ne samo u običnoj komunikaciji, nego i u stručnim časopisima.
Benzinski motor je elastičniji od dizelskog, a ono što mnogi misle da je elastičnost suvremenih turbodizelaša, nije elastičnost, nego veliki okretni moment i velika snaga kod niske brzine vrtnje motora.
Teoretski, postoje dvije vrste elastičnosti motora.
Prva je elastičnost po momentu: to je omjer najvećeg okretnog momenta i okretnog momenta kod najveće snage (kad je okretni moment već znatno opao). Druga je elastičnost po brzini vrtnje. To je koeficjent, odnosno omjer brzina vrtnje motora (okretaja u minuti), kod najveće snage i kod najvećeg okretnog momenta.
Područje s ravno odsječenom krivuljom okretnog momenta nije vrlina za vozna svojstva i nije nikakav pokazatelj elastičnosti. To je nužno zlo, kojim se štiti motor od preopterećenja, preko ‘waste-gate’ ventila. Kad tlak prednabijanja dosegne graničnu vrijednost, dio ispušnih plinova prije turbine odvaja se direktno u ispuh, te bez obzira na povećanje brzine vrtnje, moment više ne raste, nego ostaje ravnomjeran.
Kod takvog je motora određivanje elastičnosti neprecizno, te je područje ravnomjernog momenta znak neelastičnosti. Suvremeni turbodizelaši snažno reagiraju na gas kod niskih okretaja, ne zbog elastičnosti, nego zbog velikog momenta i velike snage u tom području.
Autoportal