Hrvatska će, prema svemu sudeći, biti druga država koja će, uz ratifikaciju Istanbulske konvencije, priopćiti i posebnu interpretativnu izjavu, a ona je, kako neslužbeno saznajemo, ipak na tragu one koju je uložila Poljska i na koju je šest država potpisnica uložilo prigovor. Poljska je, podsjetimo, u svojoj kratkoj izjavi deklarirala da će Konvenciju primjenjivati u skladu s vrednotama i odredbama svojeg Ustava. Hrvatska je izjava ipak nešto duža i razrađenija, ali u posljednjem odlomku sadrži gotovo identičnu odredbu onoj poljskoj. Kako saznajemo, hrvatska izjava glasit će ovako:
“Republika Hrvatska smatra da je cilj Istanbulske konvencija zaštita žena od svih oblika nasilja te sprječavanje, progon i eliminacija nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja. RH smatra da odredbe Konvencije ne sadrže obveze uvođenja rodne ideologije u hrvatski pravni i obrazovni sustav niti obvezu promjene ustavne definicije braka. RH smatra da je Konvencija u skladu s Ustavom RH, posebno s odredbama o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda te će Konvenciju primjenjivati uzimajući u obzir navedene odredbe, načela i vrednote ustavnog poretka RH”.
– Izjava u svojem početku sadrži pobrojano što Konvencija jest te što ona ne sadrži. I to je točno – ona ne sadrži definiciju braka ni rodnu ideologiju. Izjava također deklarira i da je Konvencija usklađena s hrvatskim Ustavom, što je dobro. Međutim, ipak neće biti neočekivano ako Hrvatska zbog nje bude snosila političke posljedice, odnosno ako dio država potpisnica na tu izjavu uloži prigovor – kazala je dr. Sanja Barić, ustavna stručnjakinja s riječkog Pravnog fakulteta za Jutarnji list.
Prigovori
Naime, objašnjava, i na poljsku izjavu stigli su prigovori prije svega jer Poljska nije definirala što točno podrazumijeva pod “vrednotama” svojeg Ustava te su države izrazile sumnju u posvećenost Poljske provedbi same Konvencije.
– Slično se može očekivati i u slučaju Hrvatske. Naime, točno je da Istanbulska konvencija ne sadrži tzv. rodnu ideologiju, kao što Hrvatska izjavljuje, ali mi nismo jasno u izjavi rekli što pod tim pojmom podrazumijevamo, a u nastavku smo precizno izjavili da se ne osjećamo dužni uvoditi rodnu ideologiju u pravni i obrazovni sustav.
Budući da Konvencija jasno traži da se, primjerice, materijali o nesterotipnim rodnim ulogama i rodno utemeljenom nasilju nad ženama uključe u redovni nastavni program te da se pravni akti usuglase s Konvencijom, očekivana je sumnja drugih država potpisnica da je Hrvatska pod pojmom “rodna ideologija” zapravo mislila na pojam “rod” kako ga definira Konvencija. A on se ne može izbjeći želimo li ratificirati Konvenciju – tumači prof. Barić. Stoga se, dodaje, mogu očekivati izvjesne političke posljedice.
– Može se očekivati prigovor ili, naprosto, ismijavanje Hrvatske koja i dalje barata neobjašnjenim terminom rodna ideologija – kaže prof. Barić.
U Vladi, pak, prigovore ne očekuju te tvrde da je izjava usklađena s pravnom službom Vijeća Europe. Izjavom su dodatno htjeli umiriti konzervativne udruge s dijelom u kojem se kaže da se neće redefinirati ustavna odredba o braku kao zajednici muškarca i žene, za što se na referendumu izborila Udruga U ime obitelji.
Izjava je podržana jučer i na sastanku koalicijskih partnera u Vladi, nakon što je večer prije Predsjedništvo HDZ-a dalo potporu ratifikaciji sa 19 glasova za i šest protiv.
Saborska procedura
Očekuje se da će Zakon o potvrđivanju Istanbulske konvencije danas biti usvojen i poslan u saborsku proceduru, iako nisu svi HDZ-ovi ministri u Vladi baš bili potpuno za ratifikaciju konvencije, međutim, neki su sada zadovoljeni s ovom izjavom, dok neke ne zadovoljava sama izjava, ali ne žele zbog toga izazvati potrese u Banskim dvorima, jer jasno je što se dogodilo kada su zadnji put u Plenkovićevoj Vladi Mostovi ministri glasali protiv većine.
Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković, nakon što je Predsjedništvo HDZ-a podržalo ratifikaciju konvencije, jučer je i koalicijskim partnerima predočio interpretativnu izjavu, koja je potom prošla i uži kabinet Vlade, da bi danas došla na sjednicu i konačno u saborsku proceduru.
Na sastanku koalicijskih partnera, kako doznajemo, jedini je Hrvoje Zekanović iz Hrasta bio izričito protiv konvencije, uz Ivicu Mišića koji je rekao da je njegova podrška Vladi neupitna u svemu, ali da neće podržati ratifikaciju. Branko Hrg i Goran Dodig iz HDS-a tek će donijeti odluku nakon stranačkog sastanka, ali oni bi mogli biti protiv zbog svog biračkog tijela, dok se u nezgodnoj situaciji nalazi gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović iz Reformista, koji bi načelno i bio za ratifikaciju, ali na njega je pritisak izvršio biskup Vlado Košić koji mu je slao poruke na Facebooku da ne digne ruku za ratifikaciju, a njegova zamjenica Viktorija Kaleb jedna je od organizatorica prosvjeda protiv Istanbulske konvencije.
Zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić, koji će glasovati protiv Konvencije, jučer je pojasnio i koalicijskim partnerima da to što su neki unutar HDZ-a protiv, ne znači da će rušiti svoju Vladu, kao što smo već jednom imali slučaj, i da nema govora o izvanrednim izborima. “Ja prihvaćam ono što je doneseno na Predsjedništvu”, navodno je rekao Brkić, ali će u skladu sa svojim stavom glasati protiv. Zanimljiva je bila i rasprava između HDZ-ovaca i Zekanovića kojemu su poručili kako neće on određivati što je za HDZ demokršćanstvo. Premijer mu je tako rekao kako ima pravo na svoj stav, ali nema pravo baviti se politikom HDZ-a.
Centar ili lijevo
“Istanbulska konvencija je bila i u programu HDZ-a kada je dogovarana koalicija. Ako ti je to smetalo, zašto onda nisi ništa rekao? Ne moraš brinuti hoće li HDZ skrenuti u centar ili lijevo”, navodno mu je rečeno na sastanku, na što se onda Furio Radin našalio i rekao: “Na lijevo, na lijevo”.
Nakon što Vlada Konvenciju uputi u Sabor, ta točka najprije se treba uvrstiti u dnevni red, a oko toga, doznajemo, neće biti nikakvog otezanja. S obzirom na to da slijedi dvotjedna pauza u radu Sabora, točka će se na dnevnom redu najvjerojatnije naći sredinom travnja. Jedno od glavnih pitanja je ono kako će se na glasovanju izjasniti HDZ-ovi zastupnici, jer među njima ima priličan broj protivnika ratifikacije.
– Odluka Predsjedništva je odluka glavnog tijela stranke, ona je obvezujuća i predstavlja politiku HDZ-a – kazao je izvor iz vrha stranke koji očekuje da će ratifikaciju podržati većina HDZ-ovih zastupnika.
– Očekujem vrlo visoku usuglašenost oko ratifikacije – kazao je naš sugovornik.
Jedinstveno
I sam Plenković je nakon sjednice, na pitanje koliko će HDZ-ovih zastupnika glasati za ratifikaciju, odgovorio: “Velika većina, naravno, kao i ovdje na Predsjedništvu”. Šef Kluba Branko Bačić izjavio je jučer kako će se na Klubu dodatno raspravljati i pokušati utvrditi jedinstveni stav.
U HDZ-ovim kuloarima za sada se spominje desetak zastupnika koji bi mogli glasovati protiv, a među njima su Davor Ivo Stier, Milijan Brkić, Anton Kliman, Miro Kovač, Miro Tuđman, Ivan Ćelić, Petar Škorić, Ivan Šipić, Stevo Culej, Marija Jelkovac… Pitanje je, međutim, hoće li se netko do glasovanja predomisliti.
