Većina automobila 1990-ih je napustila korištenje olovnog benzina, koji je zabranjen 2006., a bezolovni je benzin uveden u sklopu ekološkog sustava, u kojem ispušni plinovi prije odlaska u atmosferu prolaze kroz katalitički konvertor ili kraće katalizator
Oni su trostrukog djelovanja (mnogi 3-Wege pogrešno prevode kao trostazni).
U katalizatoru se otrovni ugljični monoksid (CO) oksidira u neotrovni ugljični dioksid, ugljikovodici (HC) oksidiraju se u vodenu paru i ugljični dioksid, a kancerogeni se dušični oksidi (NOx) reduciraju u dušik. Cijeli sklop bio bi neučinkovit bez malog dijela koji se nalazi na ulazu u katalizator, a naziva se lambda sonda.
Katalizator može biti potpuno učinkovit jedino u optimalnim uvjetima izgaranja. Za potpuno izgaranje 1 kg benzina potrebno je 14,7 kg zraka i to je optimalni stehiometrijski omjer. Koeficijent pretička zraka lambda, odnosno ‘faktor lambda’ je omjer između stvarne i optimalne količine zraka u smjesi.
Kad je ‘faktor lambda’ manji od jedinice smjesa je bogata, a kad je veći smjesa je siromašna. Za dobro pročišćavanje ispušnih plinova, potrebno je stalno održavati točan omjer goriva i zraka u usisnoj smjesi, odnosno zadržavati koeficijent lambda na jedinici.
Omjer goriva i zraka u smjesi mjeri se posredno – mjerenjem sadržaja kisika u ispušnim plinovima, u kojima zaostane od 0,2 do 0,4 posto kisika. To odgovara koeficijentu lambda od 0,95 do 1,05. Sadržaj kisika u ispušnim plinovima mjeri se kisikovom sondom, popularno zvanom lambda sondom. Osnovni element sonde je kruti elektrolit (keramika) od cirkonijevog oksida ZrO, smješten između dvije elektrode.
Sadržaj kisika u ispušnim plinovima znatno mijenja napon na sondi te mjerenjem napona lambda-sonde mjeri se sadržaj zaostalog kisika u ispušnim plinovima koeficijent lambda. Lambda sonda šalje signal u upravljački sklop sustava za ubrizgavanje goriva, te se na temelju te informacije neprestano podešavaju ulazni parametri (omjer zraka i goriva) potrebni za potpuno izgaranje goriva i dobar rad katalizatora.
