– Sumnjam da bih bio ovdje gdje jesam bez društvenih mreža, da budem iskren – rekao je Trump u intervjuu nakon što je izabran za predsjednika SAD-a.
Iako ga mnogi kritiziraju zbog prečestog korištenja društvenih mreža, američki predsjednik smatra Facebook, Instagram i Twitter “nevjerovatnim platformama”.
– Kada neko kaže nešto o meni, ja sve to stavim na gomilu i sredim. Drugačije nikad ne bih mogao da proširim svoju riječ – kaže Trump.
I većina bosanskohercegovačkih političara ima svoje naloge na Twitteru. Njihov utjecaj i popularnost se mjeri brojem tzv. followera, odnosno ljudi koji prate njihove profile, te komentiraju ili prenose poruke koje oni objavljuju.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović na svom službenom profilu na Twitteru trenutno ima 3.319 pratitelja. Na Izetbegovićevom profilu objavljuju se uglavnom aktivnosti člana Predsjedništva i izvještaji sa sastanaka, te događaja u organizaciji SDA.
Hrvatski član Predsjedništva i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ima 1.053 pratitelja, a na Twitteru nije pretjerano aktivan. Slično kao i kod Izetbegovića, najčešći tweetovi na Čovićevom profilu su oni sa različitih sastanaka u Predsjedništvu.
Mladen Ivanić, srpski član Predsjedništva, profil na Twitteru otvorio je u studenom 2016. godine. Ima skromnih 85 pratitelja, a razlog tome je vjerovatno i njegova neaktivnost na toj društvenoj mreži – do sada nije objavio nijedan tweet.
Među političarima koji nemaju svoje profile na Twitteru (izuzev nekoliko lažnih koji postoje pod njihovim imenom) su predsjednik RS-a Milorad Dodik, predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić, kao i premijeri dva bh. entiteta Željka Cvijanović i Fadil Novalić.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić Twitter je počeo koristiti sredinom 2015. godine. Za razliku od većine drugih visokopozicioniranih političara u BiH, o čijim profilima brinu njihovi savjetnici za odnose sa javnošću i društvene mreže, Zvizdić nerijetko sam objavljuje vijesti i komentare o različitim aktivnostima u BiH i inozemstvu. Ima 2.062 pratitelja, a do sada je objavio ukupno 577 tweetova.
Od političara u vlasti, na društvenim mrežama mnogo su aktivniji oni iz opozicije. Član Građanskog saveza Emir Suljagić dnevno objavi i po deset i više tweetova, u kojima uglavnom kritizira vladajuće stranke i pojedine medije. Suljagić ima 1.904 pratitelja, a njegov stranački kolega Reuf Bajrović 1.439.
Od svibnja 2013. godine, kada je počeo koristiti Twitter, predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić okupio je 2.830 pratitelja, a „tvitnuo“ je 584 puta. Na ovoj društvenoj mreži aktivan je i bivši predsjednik te stranke Zlatko Lagumdžija, koji ima 3.485 pratitelja.
Predsjednik Naše stranke Peđa Kojović profil na Twitteru otvorio je 2012. godine. Kojović ima 3.484 pratitelja, a objavljuje sve i svašta – od svojih političkih stavova do tekstova iz crne hronike.
Društvene mreže mogu biti od koristi političarima na dva načina – jedan je direktna komunikacija s biračima, a drugi posredno dolaženje u medije preko društvenih mreža, jer brojni mediji prate mreže kao izvor informacija, kaže prof. dr. Lejla Turčilo sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.
– U tom smislu, one mogu biti i od koristi i na štetu političkim subjektima, jer njihovo korištenje u političkim procesima ne smije biti intuitivno, nego strateško. Komunikacija na društvenim mrežama dio je strategije političkog komuniciranja i ako se kandidati i stranke za nju odluče moraju biti visoko profesionalni u tome. Vrlo je važno da budu spremni i na pozitivan i na negativan feedback, da budu otvoreni za saradnju s građanima, ali da ne padnu u zamke trolova i botova – naglašava profesorica Turčilo.
Jedna od najaktivnijih političarki na Twitteru je zastupnica SDS-a Aleksandra Pandurević, koja je od sredine 2012., kada se pridružila ovoj društvenoj mreži, objavila čak 11 i po tisuća tweetova. Pandurević na Twitteru ima 1.687 pratitelja, a njen profil lajkalo je više od 17 i po tisuća ljudi. Nedavno je ova SDS-ova političarka iskoristila upravo Twitter kako bi objavila privatnu prepisku između novinara RTRS-a i SNSD-ovog parlamentarca Staše Košarca, koju su potom prenijeli svi mediji u BiH.
Među popularnijim političkim ličnostima na Twitteru je gradonačenik Banje Luke Igor Radojičić, koji ima 6.633 pratitelja, dok predsjednika PDP-a Branislava Borenovića na Twitteru prati 3.709 osoba.
Iako našim političarima korištenje Twittera kao medija za prenošenje različitih poruka javnosti nije strano, utjecaj koji ova društvena mreža ima među bh. građanima ipak se ne može ni porediti sa onim u regiji.
Usporedbe radi, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić na Twitteru ima čak 269 tisuća pratitelja, a predsjednicu Hrvatske Kolindu Grabar Kitarović do sada je “upratilo” 55,6 tisuća ljudi.
U BiH do sada nije rađeno nijedno ozbiljnije istraživanje o utjecaju društvenih mreža na političke procese. Društvene mreže mogu biti određeno mjerilo pulsa javnosti, ali zbog sve ozbiljnijeg spina i to treba uzeti sa rezervom, ističe Lejla Turčilo.
– Sve institucije trebale bi građanima osiguravati informacije o svom radu, ali i educirati o, recimo, izborima. Tako da i građani i institucije mogu profitirati od društvenih medija, ali samo ako im pristupaju odgovorno i profesionalno – zaključuje profesorica Turčilo, prenosi Faktor.ba.
