Home Gospodarstvo SLIČNO KAO I U HERCEGOVINI Kako je Dalmacija ostala bez zidara, keramičara,...

SLIČNO KAO I U HERCEGOVINI Kako je Dalmacija ostala bez zidara, keramičara, vodoinstalatera i električara: Crkao vam je bojler? Nema problema, strpite se do kraja sezone

SHARE

Ako vam ovih dana “crkne” bojler ili otpadnu pločice u kupaonici, pa zatrebate majstora, naći ćete se u gadnom problemu.
Zbog naraslog turizma, naime, stanovnicima na širemu dalmatinskom području ili vlasnicima vikendica nemoguće je naći “meštra” mjesecima prije početka sezone. Stvar je vrlo jasna – ako električar dobije posao postavljanja električnih instalacija u nekom hostelu, neće ga, sasvim sigurno, prekidati da bi vama za 200 do 300 kuna došao popraviti bojler ili perilicu rublja. Ista stvar je i s vodoinstalaterima, keramičarima, piturima, a pogotovo zidarima, kojih nema ni za lijek.

Dva puta skuplji!

Onaj tko u svibnju u Dalmaciji, ipak, nađe majstora za sitne intervencije, morat će ga dobro i platiti. Primjerice, keramičari su, zbog poslova koje je donio turizam, dvostruko povećali cijene svojih usluga. Donedavno su za postavljanje pločica uzimali od šest do osam eura po kvadratu, a danas traže od 15 do 20 eura!
– Svjesni smo, naravno, nedostatka radne snage sa strukovnim zanimanjima, a bojim se da tomu nije pridonio samo turizam, nego i odlazak na rad u inozemstvo. Osim toga, razdoblje kiša je ove godine predugo trajalo i mnogo poslova je čekalo. Zbog toga i određeni ugostitelji kasne s otvaranjem objekata. Kad ni oni nisu mogli pronaći majstore za rekonstrukciju, jasno je koliko će se tek načekati građanin za neku sitnu intervenciju – govori Vesna Ivić Šimetin, direktorica dalmatinskog regionalnog ureda Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
I oni u uredu, napominje, čekaju već tri mjeseca ličioca da oboji dotrajala vrata, a kako stvari stoje, morat će to odgoditi za zimu… Majstorima je, u svakom slučaju, narasli turizam popunio termine u rokovnicima.

Razervacije godinu unaprijed

Ivan Vučemilović, vlasnik tvrtke “All-In One” iz Splita, registrirane za adaptaciju stanova, ističe kako su rezervirani godinu unaprijed.
– U prvom dijelu godine, a posebno od travnja do lipnja, angažirani smo na izgradnji ili renoviranju apartmana. Turizam je, u svakom slučaju, donio puno posla svima, ali muku mučimo s radnom snagom. Zidare još i možemo naći, ali keramičare vrlo teško. Zbog toga je značajno i išla gore cijena njihova rada… I sa soboslikarima je problem – na birou ih ima, ali to su oni bez ikakvog iskustva. Oni, primjera radi, nisu podizali cijenu svojih usluga – uzimaju i dalje od 15 do 20 kuna po kvadratu, i to s materijalom. Radi se vjerojatno o tomu da se “piturskog” posla hvataju svi oni s malo više mota i vremena… Električare se, pak, uvijek plaća onoliko koliko zatraže. Oni su oduvijek bili kao zlatari, gospoda među zanatlijama – govori Vučemilović i dodaje kako je vrlo teško naći i montera suhe gradnje, odnosno radnika koji se bavi postavljanjem knaufa, što se danas izrazito traži. Koliko je danas isplativo imati zlatne ruke, potvrđuje i Anđelko Vučko, vlasnik građevinske tvrtke “Domus gradnja”. Posla je, kaže on, toliko da doslovno svaki dan moraju odbiti neku poslovnu ponudu.
– Trenutačno je tako, ali tko zna kako će biti za godinu, dvije… Naslonjeni smo na turizam, živimo od njega… Jasno mi je da građani negoduju, ali intervencije koje nisu hitne definitivno mogu pričekati kraj sezone. S onim hitnim popravcima je, naravno, druga stvar. Onaj tko bi otvorio agenciju za sitne majstorske popravke bi profitirao. U slučaju, naravno, da uspije naći radnike – kaže Vučko.

IMA LI KOGA NA BIROU?
Ako je suditi prema podacima područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u Splitsko-dalmatinskoj županiji definitivno je teško doći do zidara, budući da je nezaposlenih s ovim zanimanjem na birou trenutačno 25, tesara je 14, a ni električara nema baš previše, tek 34. Većina evidentiranih s ovim strukovnim zanimanjima na posao čeka do tri mjeseca, što ne čudi s obzirom na golemu potražnju za zanatlijama na tržištu rada. Nezaposlenih keramičara je trenutačno 60, soboslikara 61, a vodoinstalatera 94, što opet nije neka velika brojka kad se uzmu u obzir potrebe za njihovim uslugama. U svakom slučaju, onaj tko ima zanat i želi raditi, biro može napustiti u rekordnom roku, piše Slobodna Dalmacija