Home Gospodarstvo Osječani koji po kafićima skupljaju talog od kave na kojem raste biznis

Osječani koji po kafićima skupljaju talog od kave na kojem raste biznis

SHARE

U ponudi trenutno imaju svježe i sušene gljive, a uskoro će biti i ukiseljene, prah od gljiva te paket za kućni uzgoj gljiva “Shrooms2go”…

Svakog dana nakon šalice omiljenog vrućeg napitka njegovi ostaci najčešće završavaju u WC školjci. Naravno, govorimo o talogu kave, odnosno socu, odnosno fundaću. No ovo je porpilično koristan talog, a kako ga nitko ne reciklira, Udruga Ospera (Osječki permakulturni aktivistioko toga je  pokrenula cijeli projekt Use & Reuse.

Priprema prostora za uzgoj gljiva (Foto: Udruga Ospera)

U dogovoru s vlasnicima kafića aktivisti udruge biciklima svakodnevno skupljaju soc koji potom miješaju s ekološkom slamom i na tome uzgajaju gljive. Kada gljiva obavi primarnu razgradnju, ostatke daju glistama koje sekundarno razgrade soc, koji tada bude potpuno iskorišten i ponovno stavljen u uporabu putem glistinca – humusa.

U ponudi trenutno imaju svježe i sušene gljive, a uskoro će biti i ukiseljene, prah od gljiva te paket za kućni uzgoj gljiva “Shrooms2go“. Tu je i glistinac – visokokvalitetni humus, paket za kućno pravljenje glistinca te gliste. Od otpada kave, pčelinjeg voska i eteričnih ulja rade svijeće koje odbijaju komarce. Pripremaju i online edukaciju za uzgoj gljiva na otpadu kave.

Ospera je svoj projekt utemeljila na principu kružne lokalne ekonomije u kojoj je od otpada dobila više vrijednih proizvoda i zajednicu suradnika koji zajedno rade na stvaranju održive ekonomije. Osim što stvaraju proizvode iz otpada, članovi udruge žele potaknuti ljude na drugačije razmišljanje, pa i zapošljavanje.

Naime, cilj im je demonstrirati održivi model recikliranja i zapošljavanja na lokalnoj razini, odnosno potaknuti ljude da ostanu i rade u svojoj zajednici, prvenstveno Slavoniji. Dokazuju i da je moguće recikliranjem stvoriti proizvode koji imaju svoje tržište.

Priprema prostora za uzgoj gljiva (Foto: Udruga Ospera)

Zainteresiranima diljem Hrvatske edukacijama bi omogućili kopiranje modela ili osmišljavanje vlastite inačice projekta te pružili priliku da se tako zaposle. Osim toga, žele promovirati zdrav životni stil kao sastavni dio zelene ekonomije koja potiče ekološku proizvodnju, smanjuje ekološki otisak te potiče fizičku aktivnost (stoga soc prikupljaju biciklima).