Home Zanimljivosti Zaluđeni smo britanskim plemstvom, a o svojem ne znamo ništa: Percipiraju nas...

Zaluđeni smo britanskim plemstvom, a o svojem ne znamo ništa: Percipiraju nas kao Franju Tahija

SHARE

O Elizabeti, Charlesu, Harryju i Williamu znamo gotovo sve. U jeku nevjerojatne globalne histerije za britanskim plemstvom, koja nije zaobišla ni nas, ovog vikenda u Klisu okupljaju se hrvatski plemići. O njima pak znamo ništa ili vrlo malo. Zrinski, Frankopani, Draškovići i – popis tu staje kod većine nas. No u Hrvatskoj danas žive direktni potomci stotina domaćih plemićkih obitelji. Tko su danas hrvatski plemenitaši, kako žive i kakvu ulogu žele u društvu, za tportal je otkrio Goran pl. Borelli Vranski, kancelar Hrvatskog plemićkog zbora.

Sa zidova radne sobe Gorana pl. Borellija gledaju nas portreti njegovih predaka, knezova Vranskih. Povijest ove obitelji ocrtava i hrvatsku povijest posljednjih 300-tinjak godina, a njihovo djelovanje obilježilo je Zadar i šire područje.

Goran pl. Borelli, po struci inženjer prehrambene tehnologije koji je nekoć bio direktor mljekarske industrije Zdenka, u mirovini aktivno prikuplja povijesnu građu i informacije o svojim precima. No djelovanje nije usmjerio samo na svoju priču. Naime, on je kancelar Hrvatskog plemićkog zbora, organizacije koja okuplja 250 članova iz 60-ak hrvatskih plemićkih obitelji.

‘Percipiraju nas kroz Franju Tahija’

Današnjom javnom percepcijom hrvatskog plemstva i odnosom države nimalo nije zadovoljan.

‘Misle da smo kao Franjo Tahi’, direktan je Borelli, a živi u Podsusedu, i to nekoliko stotina metara zračne linije od ruševina starog grada Susedgrada, koji je pripadao ni manje ni više nego ovom zloglasnom plemiću koji je ugušio Seljačku bunu. No tu prestaje svaka poveznica s njim.

Borelli se vraća na aktualnu fokusiranost na kraljevsko vjenčanje u Velikoj Britaniji. ‘Ova priredba oko vjenčanja malo mi je dala misliti o tome kako su Englezi unovčili tu svoju baštinu.’

‘Mi pak na domaće plemstvo gledamo iz nekih kutova koji nisu najbolji – gledaju na nas kao na one koji nasljeđuju i eksploatiraju’, kaže Borelli. A ono za što smatra da je potrebno eksploatirati to je hrvatska povijesna baština, koja se temelji upravo na pripadnicima hrvatskih plemićkih obitelji.

‘Ljudi koji danas žive u Hrvatskoj o plemstvu razmišljaju kao o nečem izumrlom, kao o dinosaurima’, dodaje. No hrvatsko plemstvo nije izumrlo, doduše možda jest u društvenopolitičkom i imovinskom smislu, ali ne i u biološkom. Hrvatski plemićki zbor krovna je adresa za sve one ‘plave krvi’. Ima 250 članova iz 60-ak hrvatskih plemićkih obitelji, kao što su Bona, Celio-Cega, Pavlović, Maroja, Durbešić, Festetić, Ivanišević, Jelačić-Bužimski, Makanec, Mladineo…

Kako steći plemićku titulu?

No kako netko tko se preziva Ivanišević ili Pavlović, što su česta prezimena u Hrvatskoj, može provjeriti i dokazati pripada li doista plemićkoj lozi?

‘Pravila igre su takva da je potrebno za svakog osobno dokazati legitimitet i kontinuitet. Ako sam ja taj Pavlović ili Ivanišević, moram dokazati da je u mom nasljednom redu po muškoj liniji bio plemeniti Pavlović ili Ivanišević taj i taj. Rodnim listovima se dokazuje da ste direktni nasljednik, nasljednik prvog nasljednog reda. To je izrazito stroga procedura jer je Hrvatski plemićki zbor primljen i u C.I.L.A.N.E., europsku udrugu plemstva’, pojašnjava Borelli.

Grbovi hrvatskih plemićkih kuća

Pitamo ga za titule, tko je grof, tko knez. ‘Ne radimo razlike. Svi imaju pl. Tu smo demokratični’, kroz smijeh dodaje.

Nevjerojatna povijest obitelji Borelli

Goran pl. Borelli, koji nimalo ne nalikuje na potomka talijanskih plemića, otkrio nam je da je obitelj zapravo normanskog podrijetla. Borelli na latinskom znači ‘sjeverni čovjek’, a tragovi tog podrijetla vuku se stoljećima u obitelji. Naime, kroz generacije se pojavljuju imena norveškog podrijetla poput Folko, Ugo ili Manfred, kako se zvao otac Gorana pl. Borellija.

Iz Normandije su došli u Italiju, prešli na katoličanstvo, a prvi Borelli iz te loze spominje se još 1090. godine!

U Hrvatsku dolaze oko 1700. godine. ‘Povijest moje obitelji je vrlo zanimljiva kao model i baš za hrvatsku nacionalnu povijest ima svoju težinu’, kaže nam Borelli. I doista, kroz povijest obitelji prolaze Turci, Napoleon, Ilirci…

No kako se opće bolonjsko plemstvo našlo u siromašnoj Dalmaciji?

‘Oko 1700. godine Bartolomeo i njegov mlađi brat, iako su bili bogati i s titulom, odlaze u rat protiv Turaka. Mlađi je poginuo, a Bartolomeo se, nakon što je prošao sva ratišta, skrasio u Kninu. Tamo je završio vojnu karijeru i počeo se baviti alkemijom. U to doba alkemija je bila vrsta medicine. Postoji i njegov medicinski priručnik koji se nalazi u Muzeju grada Zadra.

Fizički najznačajnija ostavština ove poduzetne obitelji je Prosika, kanal koji i danas povezuje Vransko jezero i Jadransko more, a koji je gradio Bartolomeov sin Francesco. Tamo je imao feudalno dobro pa su zato i Borellijevi dobili titulu knezova Vranskih.

Bartolomeov sin Andrea bio je zadarski gradonačelnik, Napoleonov pristaša i visokopozicionirani mason. Potom dolazimo do još jednog Francesca, koji je 30 godina sam vodio pravnu bitku protiv Austro-Ugarske koja mu je nacionalizirala pola feudalnog dobra Vrana. Unatoč tome, bio je u carskom vijeću.’

Goran Borelli dodaje da i on, poput svog pretka, sam vodi parnice za povrat obiteljske imovine. Francesco je imao 12-ero djece koja su bila aktivna u Ilirskom pokretu, organizirali su turizam, osnovali sokolska društva, knjižnice… Bili su i dioničari prve hidrocentrale, one na slapovima Krke.

Kraljicu Elizabetu i Nikolu Šubića Zrinskog spaja 13 generacija mađarskih plemićkih obitelji

Među članovima nema nasljednika najznačajnijih hrvatskih plemićkih obitelji – Zrinskih i Frankopana. ‘Da, to je potvrđeno. Oni nemaju direktnih živućih nasljednika, možda imaju nekih grana, no ne direktnih’, pojašnjava i opet nas vraća na engleski kraljevski dvor. Podsjeća da je povjesničar Goran Mladineo zaključio da englesku kraljicu Elizabetu i Nikolu Šubića Zrinskog spaja 13 generacija mađarskih plemićkih obitelji.

Unatoč tome, Hrvatska službeno ne mari previše za taj dio svoje povijesti. Naime, Borelli, čiji se javni nastupi mogu izbrojati na prste, prije dvije godine javno je prosvjedovao zato što predstavnici hrvatskog plemstva nisu primljeni u protokol prilikom posjeta princa Charlesa i vojvotkinje Camille Hrvatskoj, piše Tportal.hr