Ako roditelji ne upišu dijete u obvezni program izgubit će dječji doplatak i ostale beneficije.
Nordijske zemlje već se desetljećima bore s integracijom imigranata, prvenstveno onih s Bliskog istoka, u svoje društvo blagostanja.
U skladu s novom politikom, s kojim se slažu i veće oporbene stranke, djeca koja žive u gradskim ‘geto’ područjima, gradskim četvrtima u kojima žive skupine ljudi na temelju određene rasne ili etničke pripadnosti, bit će obvezni pohađati 25 školskih sati u sklopu javnog obrazovnog sustava.
Dogovor je poduprla većina parlamentarnih zastupnika, među kojima su i zastupnici oporbene Socijaldemokratske stranke.
Danska djeca u obrazovni sustav uključuju se od šeste godine života, a osnovnoškolsko i niže srednjoškolsko obrazovanje traje deset godina, no obrazovanje se ne mora nužno steći u javnim školskim ustanovama. To znači da roditelji mogu birati i druge načine obrazovanja za svoje dijete.
I roditelji Danci koji žive u ‘geto područjima’ morat će uključiti djecu u inicijativu.
Primarni fokus bit će na učenju jezika i usvajanju novih sadržaja. U skladu s novom politikom djeca će se educirati o danskoj tradiciji i o kršćanskim blagdanima poput Božića i Uskrsa.
Ako roditelji ne upišu dijete u obvezni program izgubit će dječji doplatak i ostale beneficije, stoji u priopćenju vlade. Na taj će se način roditelje iz imigrantskih obitelji primorati da počnu voditi veću brigu o svojoj djeci, osobito kada je posrijedi obrazovanje i integracija u dansko društvo u za to predviđenim centrima. Zajamčilo bi im se uvođenje stalnih jezičnih testova koji bi trebali osigurati da migrantska djeca uče danski.
Po podacima danskog ministarstva stanovanja broj imigranata koji nisu iz zapadnih zemalja, a žive u ‘geto’ područjima grada, u 2017. godini iznosio je 66,5 posto od ukupnog broja imigranata. Imigranti koji ne potječu iz zapadnih zemalja čine 8,7 posto od ukupno 5,7 milijuna danskih državljana.
