Ovog tjedna tisuće učenika pisalo je svoje prve ispite iz ovogodišnje državne mature u Hrvatskoj, a među njima je bio velik broj hercegovačkih maturanata.
U ponedjeljak se pisao test iz Hrvatskog jezika i književnosti, a u utorak esej.
Kako doznaje Hip.ba, samo iz Ljubuškog na državnu maturu putovalo je 50 maturanata.
Mišljenja oko težine testova su podijeljena, a portal Srednja.hr je donio najveće zanimljivosti s ovogodišnje mature.
Jedna je maturantica prespavala ispite, zbog čega će morati upisati izvanredni studij.
– To da sam zaspala na ispit dogodilo se tako što sam kasno išla spavati jer sam si još ponavljala navečer. Otkad je škola završila svaku noć sam išla jako kasno spavati, a budila sam se tamo negdje oko podne, 13 sati, nekada čak i kasnije i tako mi se i tijelo naviknulo na takav bioritam. Zasigurno je i taj dan odlučilo malo duže si odspavati. Kad sam se napokon probudila bilo je već 9:05 i tada je nastala strka i panika. Kako je već vrijeme prolazilo, dok sam se ja spremila pomirila sam se s tim da ću ići na jesenski rok, kazala je za portal Srednja.hr Monika iz Bjelovara.
Zbog ovog ‘fijaska’ Monika morati upisati izvanredni studiji koji nije sufinanciran od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja, pa će studirati o vlastitom, odnosno trošku svojih roditelja.
Među onima koji mogu biti nezadovoljni kako su riješili ispite jeste i Silvano učenik jedne medicinske škole.
Naime, on je bio jedan od oko deset tisuća pristupnika osnovne razine Hrvatskog jezika koji su jučer pisali esej na državnoj maturi u Hrvatskoj.
Većina njih izrazito je nezadovoljna zadanim djelima, jer jedno od njih nije bilo na popisu djela u ispitnom katalogu, a riječ je o Šimićevoj pjesmi Opomena.
Naime, na B razini eseja iz Hrvatskog pristupnici su dobili kao temu Hrvatsko pjesništvo, odnosno trebali su u eseju usporediti pjesmu Zvijezda da mi je biti Josipa Pupačića te Opomenu Antuna Branka Šimića. Uz to su im smjernice nalagale da te dvije pjesme usporede s nekom sličnom koju su obrađivali na nastavi. To je nekima bilo izričito sporno jer, kako tvrde, Šimić nije bio na popisu pjesnika u ispitnom katalogu za B razinu eseja.
Protest pojavom Šimićeve pjesme na svoj je način odlučio iskazati Silvano, koji esej jučer ujutro nije napisao, već se o temi odlučio izraziti likovnim putem.– Na B razini bile bile su pjesme od Šimića i Pupačića, pa sam lijepo ovo nacrtao i čekao da istekne pola sata, kaže Silvano koji je umjesto eseja odlučio predati ovaj crtež.
Naravno, ovo nije fotografija s ispita, već preslika onoga što je na ispitu nacrtao, jer na ispitu mobiteli nisu dozvoljeni.
– Na eseju sam se osjećao prevareno zato što njega nisu naveli među glavnim piscima u pjesništvu i svi imamo osjećaj kao da su namjerno tako stavili da nas vuku do granica, a kasnije se žale na nas. Znam da ako padnem esej ne prolazim Hrvatski, što je po nama malo previše, s obzirom u kojoj državi živimo. Nije ni čudo što svi idu van, meni prvom u planu otići, kaže nam Silvano koji prije odlaska iz države ipak planira izaći na jesenski rok Hrvatskog jer želi upisati studij sestrinstva, piše portal Srednja.hr
Ovaj portal proveo je anketu među maturantima, a pitanje je bilo koju ocjenu iz više razine Hrvatskog očekuju.
Na pitanje “Koju ocjenu očekujete na ispitu mature iz Hrvatskog jezika A razine?” glasalo je ukupno 2.087 ispitanika. Najviše, 30,69%, očekuje na A razini trojku. Dovoljan očekuje 28,65 glasača, a vrlo dobar 21,59% ispitanika ankete. Najvišu, ocjenu odličan, očekuje svega 11,08% pristupnika, dok 8,03% glasača ankete smatra da neće zadovoljiti prag prolaznosti te da će biti ocijenjeni s ocjenom nedovoljan.
U anketi s pitanjem ‘Koju ocjenu očekujete na ispitu mature iz Hrvatskog jezika B razine?’ glasale su ukupno 393 osobe. Za razliku od onih na višoj razini, najviše pristupnika osnovne očekuje dvojku, njih 32,74%. Približan broj pristupnika, njih 31,47% očekuje dobar, dok 14,47% pristupnika smatra da će dobiti vrlo dobar. Svega 11,68% misli da će iz osnovne razine Hrvatskog dobiti peticu, a 9,64% izjašnjenih misli da ovaj predmet neće položiti.
Maturanti su zasuli društvene mreže žaleći se kako im je ovaj jedan zadatak iz hrvatskog jezika i književnosti trebalo znanje iz geografije.
Drugi pak tvrde kako maturanti pretjeruju i kako im je trebalo samo malo logike, a dobro bi im, kažu, došao i kompas.
Kada shvatite da je pitanje otprilike glasilo ‘ako se Loire (op.a. rijeka) nalazi sa sjeverne strane tvrđave, na kojoj je strani tvrđava?’, ostajete pomalo zbunjeni. Očito je da ne trebate znati apsolutno ništa o ovom tekstu, djelu, autoru djela, razdoblju ili bilo čemu drugome da biste znali da je odgovor “južno”. Možete si i nacrtati ako vam nije jasno. Međutim, zasigurno vam ne treba ni znanje iz geografije, a ne morate se ni najbolje snalaziti u prostoru. Nemojte mi reći da maturanti ne znaju da je suprotno od sjevera jug. Jer sigurno znaju. Ovo je istinsko čitanje s razumijevanjem. Ovo je pitanje za jednostavno skupljanje boda.
Nije ovo prvi put da se diže buka oko mature iz hrvatskog i interpretacije tekstova. Poznat je slučaj Judite i njezinog prstena kada je pred maturante 2012. godine stavljen ulomak iz Judite u kojem je jedan stih glasio “Svitlo čarljeniti ja rubin na parstih, cafir se modriti, bilit na rukavih biser i na bustih“. Pitanje je bilo koje je boje Juditin prsten s ponuđenim odgovorima. Ponovno buka, graja, nezadovoljstvo. Maturanti su se tada žalili, a mediji o ovom groznom pitanju raspisali. I sve ponovno radi običnog (ne)čitanja s razumijevanjem. Jer ako je na Juditinim prstima rubin, a pritom se spominje i riječ čarljeniti, pa ne treba ti mnogo da ti postane jasno da se radi o crvenoj boji. Ne trebaš biti geolog, a eto, čak i ako ne znaš da je rubin crven, pomaže ti ova dodatna riječ. Samo treba razumjeti pročitano. Ne treba znati ni Juditu ni Marulića da bi se na ovo pitanje odgovorilo i dobilo bod. Treba, opet, znati razumjeti.
Javljali su se tada profesori na nekim portalima koji su uz učenike tvrdili da je ovo pitanje promašeno i da boja Juditinog prstena nema veze sa znanjem hrvatskoga jezika. Smatrali su da se moglo postaviti neko pitanje koje je važnije za ovo djelo. Takav pristup samo pokazuje koliko profesori dodatno potiču učenike na stalno bubanje napamet i učenje bez razumijevanja te puko reproduciranje podataka iz knjige. Pa ako oni ne razumiju, kako da učenici razumiju? Nije poanta ovakvih pitanja ispitati znanje o djelu, bit je ispitati razumijevanje pročitanog jer je upravo to jedan važan dio učenja hrvatskog jezika. Razumjeti, piše portal Srednja.hr
