Home Gospodarstvo Njemačka isplaćuje doplatak za 270.000 djece koja žive u drugim državama EU

Njemačka isplaćuje doplatak za 270.000 djece koja žive u drugim državama EU

SHARE

To znači da 600 milijuna eura godišnje, u formi dječjeg dodatka, izađe preko njemačke granice.

Njemačka država svake godine na ime dječjeg dodatka isplati oko 36 milijardi eura za oko 15 milijuna djece. Prema informacijama Ministarstva financija od tog broja nešto manje od 270.000 djece u lipnju 2018. nije živjelo u Njemačkoj, već u drugim država EU. Najveći broj njih živi u Poljskoj, potom slijede Češka, Hrvatska i Rumunjska, piše DW.

To znači da 600 milijuna eura godišnje, u formi dječjeg dodatka, izađe preko njemačke granice. Činjenica je da je to samo 1,8 posto ukupne sume, ali za samo pola godine isplata dječjeg dodatka za djecu van Njemačke je porasla za deset posto. Da li bi Savezna vlada morala da provjeri ove isplate?

Socijaldemokrata Seren Link, gradonačelnik Duizburga, smatra da je Vlada Njemačke jednostavno prespavala ovaj problem. „Ona bi morala konačno nešto da uradi protiv toga, jer u Europi imamo izbjeglice zbog siromaštva.” Broj ljudi iz Rumunjske i Bugarske se u Duizburgu s 6.000, koliko ih je bilo 2012, popeo na 19.000. To, tvrdi Link, predstavlja opasnost za koheziju društva.

To da građani drugih zemalja EU u Njemačkoj mogu da žive i rade proizlazi iz osnovnih sloboda koje uživa svaki građanin Unije. Tržište rada se za građane Rumunjske i Bugarske otvorilo 2013. godine. Ako su u potrazi za poslom, u Njemačkoj mogu da ostanu do šest mjeseci. Po isteku moraju da dokažu da su u ozbiljnoj potrazi za poslom u suprotnom im njemačke službe mogu naložiti da napuste zemlju.

Pravo na dječji dodatak stječu onog trena kad dokažu da im je stalno mjesto boravka u Njemačkoj. Prošle godine je u Njemačkoj bilo oko 1,2 milijuna građana iz istočnih zemalja EU koji su primali socijalnu pomoć, četiri puta više nego 2015.

Statistike iz lipnja ove godine pokazuju da se pojavilo 120.000 rumunjske djece, koja dobivaju dječji dodatak u Njemačkoj, a skoro 19.000 njih u samoj Rumunjskoj. Vodeća po broju djece koja dobivaju dječji dodatak je Poljska: oko 160.000 dobiva dječji dodatak u Njemačkoj i 117.000 njih u domovini.

Bavarska želi da u Vijeću njemačkih pokrajina Bundesratu postigne da se ograniče isplate za djecu u inozemstvu. Bavarski CSU upravo zbog toga traži da SPD podrži njihovu inicijativu. Glasnogovornik socijaldemokratskog ministra financija Olafa Šolca je izjavio da se stremi ka europskom rješenju problema. Njemačka vlada naime želi da davanja za obitelj budu prilagođena tome gdje djeca žive.

 

Argument za isplate u inozemstvu

Uz to postoje i argumenti za dosadašnju praksu. U duizburškoj opštini Hamborn, kojoj pripada i „problematična četvrt” Marksloh, prema podacima zamjenika predsjednika općine Klausa Krenkea (SPD) živi između 3.000 i 4.000 Rumunja i Bugara. On kaže da je dječji dodatak najjeftinije rješenje. „Zamislite samo da svi oni dovedu ovdje svoju djecu.” Tada bi mnogi radnici preko biroa za zapošljavanje dobili pravo na dodatne isplate, koštaju i vrtići. „Mi plaćamo da oni ne dolaze ovdje.”

Za prvo i drugo dijete porodica dobiva mjesečno po 194 eura, za treće 200, za svako sljedeće 225 eura mjesečno.

Krenke smatra da u ovom sustavu postoje crne ovce. Prema njegovim saznanjima prevare se vrše tako što obitelji iz Rumunjske i Bugarske budu namamljene u Njemačku pričama o udobnom životu. Potom ih na kratko smjeste u stanove, otvore im račune i predaju zahtjeve za dječji dodatak, a čim dječji dodatak počne da se uplaćuje, cijele obitelji vraćaju nazad.

Prevaranti zadržavaju bankovne kartice preko kojih preuzimaju novac do prve zvanične kontrole. On sam je, kaže, tri puta promatrao kako na dan uplate dječjeg dodatka „pored bankomata stoje muškarci s po deset bankovnih kartica u rukama”.

Zavod za obiteljsku pomoć Sjeverne Rajne Vestfalije je u 100 kontroliranih sumnjivih slučajeva u gradu Vupertalu kod 40 otkrio da su unijeti lažni podaci u zahtjeve za dodjelu dječjeg dodatka. To je nanijelo štetu u visini 400.000 eura. Kako ova kontrola nije bila slučajna i reprezentativna, Zavod ne drži da je procent prevaranta toliki u cijeloj Njemačkoj. Službene statistike nema, saopćila je Savezna vlada na upit Alternative za Njemačku (AfD).

Gradonačelnik Duizburga Link upozorava na krijumčare koji u Duizburg ciljano dovode Rome i kaže: „Sad moram da se bavim ljudima koji prljaju naše ulice i povećavaju problem koji imamo s pacovima.”

Za ovu izjavu dobio je žestoke kritike od Romanija Roze, predsjedavajućeg Središenjg savjeta Sinta i Roma. Link je koristio rasističke stereotipe kako bi proizveo žrtvenog jarca, kaže Roze. I Udruženje njemačkih gradova je upozorilo na stvaranja atmosfere protiv jedne grupe ljudi i istovremeno zahtijeva hitnu reformu dječjeg dodatka za djecu u inozemstvu.