Mafijaške organizacije, osim u filmovima, i danas operiraju diljem svijeta, a među pet najjačih i najopasnijih našla se albanska mafija koja čak ima tendenciju da zauzme i više mjesto na ovoj zloglasnoj ljestvici.
Na prvom je mjestu još uvijek meksički narko-kartel kao najopasnija mafijaška organizacija na svijetu, a na drugom se nalaze “Kumovi” i obitelji talijanske mafije. Ruski kriminalci su na trećem mjestu, američki gangsteri i ulične bande nalaze se na četvrtom mjestu, a posebno su jake Latino bande povezane s meksičkim kartelima.
Na petom se mjestu nalazi albanska mafija koja ima svoje ogranke diljem svijeta, a surađuju sa svim organizacijama koje prodaju drogu. Teritorijalno su jako raspršeni, aktivni su u Europi, ali i na ogromnom području koje se proteže od Sjeverne i Južne Amerike pa sve do Kine.
Politička umreženost i država unutar države
Albanska mafija poznata je po specifičnoj kombinaciji stroge unutarnje discipline, klanske strukture i brakova unutar klanova. Sva ova svojstva smanjuju mogućnost razbijanja organizacije izvana, te povećavaju povezanost i solidarnost unutar skupine.
U izvještajima wikileaksa potvrđena je njihova povezanost s političarima u brojnim zemljama. Neki analitičari čak spekuliraju da je sama mafija jača od službene Tirane, jer imaju utjecaj na politiku i pravosuđe, kao i vlastitu naoružanu “policiju” koja čuva plantaže droge.
Sposobnost albanske mafije da organizira logističku podršku na viskoj razini, gdje god i kada treba, dovela je do toga da su bez imalo poteškoća prešli granice svoje zemlje i uspješno se integrirali u podzemlje drugih država.
“Besa” kao alfa i omega
Osim hijerarhijske strukture, važnu ulogu ima “Besa” što na albanskom znači povjerenje, časna riječ, a ujedno predstavlja temeljne principe njihove mafije: odanost, čast i obitelj.
“Besa” je općenito od velike važnosti u albanskoj kulturi. Onaj tko ti da svoju “Besu”, dao ti je svoj život i spreman je štititi te vlastitim životom.
Krvno srodstvo i brakovi igraju presudnu ulogu u formiranju klanova i grupa, a strancima je pristup ograničen: kad im se i dozvoli da nešto rade za albansku mafiju, odrađuju samo jedan ili neki drugorazredni posao.
Obiteljsku strukturu karakterizira snažna unutarnja disciplina koja se postiže žestokim i bolnim kažnjavanjem svakoga tko prekrši pravila.
U dilanju narkotika prešišali čak i Kolumbijce, no to nije sve čime se bave
Međunarodni stručnjaci smatraju da albanska mafija u svojim rukama drži 75 posto svjetskog tržišta narkotika. Albanski klanovi toliko su jaki da su s prvog mjesta potisnuli Kolumbijce, koji su do prije nekoliko godina bili glavni igrači u svijetu što se trgovine drogom tiče. Bliske veze uspostavili su i s talijanskom mafijom, što im je omogućilo da se šire dalje po Europi.
Narkotici su velik, ali ne i jedini dio posla kojim se bave. Grčke vlasti su početkom 2008. godine pokrenule istragu temeljenu na povjerljivom izvještaju u kojem se navode strašni podaci o ilegalnim kanalima za trgovinu dječjim organima iz Albanije za Italiju. Prema tadašnjim prepostavkama, za prenošenje organa korišteni su i neki diplomatski kanali, a mediji su pisali da je u sve bio upleten i jedan grčki liječnik. Osim trgovine drogom i organima, bave se i trgovinom ljudima.
Uspon Čike Rudaja
Uspon albanske mafije u Europi počeo je osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća kada su uspješno razgranali svoje ćelije i preselili se u Sjedinjene Američke Države. U početku su se bavili sitnim kriminalom, a surađivali su i s talijanskim mafijašima sve dok nisu dovoljno ojačali da počnu djelovati sami. Najpoznatije mafijaško ime svakako je ono Čike Rudaja, odnosno Aleksa Rudaja ili Sandra Rudovića, koji je devedesetih u Americi osnovao svoj klan “Rudaj organizacija”, piše New York Times.
Slovili su kao iznimno brutalna organizacija koja se u četvrtima New Yorka obračunavala s talijanskim mafijaškim obiteljima, sve dok Rudaj 2004. nije završio na izdržavanju 27-godišnje zatvorske kazne zbog reketiranja, iznuđivanja i kockanja. U istoj akciji uhićen je 21 član mafije, prvoj takvoj akciji protiv albanske mafije u Americi.
Do tada je “Rudaj organizacija”, bila toliko moćna da su ih, prema riječima tadašnjeg šefa FBI-a, u New Yorku smatrali “šestom obitelji”, odmah iza talijanskih klanova Gambino, Bonanno, Lucchese, Genovese i Colombo.
Od Balkana do čitave Europe
Albanska mafija pustila je jako korijenje u nekoliko europskih država. Jedna od njij je Belgija u kojoj živi značajna albanska emigracija, a vlasti ovu mafiju smatraju odgovornom za najveći dio trgovine drogom, ali i ilegalnog oružja za koje se smatra da dijelom potječe iz ratova na Balkanu devedesetih godina.
Osim narkotika i oružja, Belgija je za albanske mafijaške klanove važna i zbog trgovine ljudima. Smatra se da albanski mafijaši krijumčare najveći broj ljudi upravo preko Belgije, a raniji izveštaji međunarodnih institucija pokazali su da albanska mafija globalno godišnje prokrijumčari između 70 i 100 tisuća ljudi, od čega, prema procjenama, zarađuje više od 50 milijuna dolara.
Poznat je slučaj iz 1989. godine kada je otet bivši premijer Belgije Paul Vanden Boeynants, a otmicu je organizirao Basri Bajrami, član bande Patricka Haenersa. Premijer je neozlijeđen pušten nakon mjesec dana, a prethodno je za njega traženo 30 milijuna belgijskih franaka.
Jak ogranak imaju i u Francuskoj, gdje, kako se vjeruje, imaju monopol nad različitim granama kriminala, s tim što se poseban naglasak stavlja na prostituciju. U Velikoj su Britaniji koncentrirani na trgovinu drogom, a kako piše britanski the Sun, od Britanaca i Pakistanaca polako preuzimaju tržište kokaina.
Prema podacima njemačke obajveštajne službe, u okolici Hamburga nalaze se njihova glavna uporišta. Njemački mediji pišu da je tamošnja albanska mafija toliko nasilna da policija ne može naći osobu koja bi protiv njih svjedočila iz straha zbog sigurnosti, kako vlastite tako i zbog svojih obitelji.
Svojevremeno je i birtanski Guardian pisao o velikoj ulozi bivšeg kosovskog premijera Hašima Tačija, koji je označen kao “ključna figura u kosovsko-albanskoj mafijaškoj mreži”.
Unatoč dugogodišnjim sukobima, smatra se da su Albancima danas najbliži suradnici talijanska i turska mafija, piše 100posto.hr
