Home Crna kronika TUGA U BIH Ubo ga stršljen, on sletio s ceste i poginuo,...

TUGA U BIH Ubo ga stršljen, on sletio s ceste i poginuo, stručnjaci pojašnjavaju zašto se povećao broj uboda stršljena, osa i ostalih kukaca

SHARE

Tridesetsedmogodišnji muškarac umro je u Tuzli, nakon uboda stršljena, rekao je jučer Srni glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova Tuzlanskog kantona Izudin Šarić.

Šarić je rekao da je, nakon uboda stršljena, muškarac krenuo u Dom zdravlja, ali je izgubio kontrolu nad vozilom i sletio u kanal u tuzlanskom naselju Husino.

Nakon dojave da se automobil nalazi u kanalu, policija je muškarca prevezla do Doma zdravlja, gdje su liječnici konstatirali smrt. Očevid je obavila policija.

Čini se kako se slučajevi napada stršljena ove godine bilježe diljem regije.

Inače, nedavno je Slobodna Dalmacija pisala kako je jedan čovjek u unutrašnjosti Hrvatske od stršljenova otrova preminuo; te kako se ljudi čudom čude kako je baka iz splitskog zaleđa prije nekoliko dana preživjela čak 40-ak uboda ovih opasnih kukaca.

Što se to događa s prirodom, je li došlo do promjene u ravnoteži, jesu li to tek povremene cikličke pojave ili eventualni “novi poredak” u prirodnom sustavu?

Preciznog odgovora još nema. No biolozi se ipak slažu u jednom – nešto je ipak drukčije. Nešto se ipak događa.
A da je to tako, vidi se i u ordinacijama Hitne pomoći, po informacijama koje stižu s terena, iz novinskih naslova s crnim vijestima, piše Slobodna Dalmacija u tekstu koji se bavio najezdom stršljenova u Dalmaciji.

– Ovo je čista matematika, broj uboda insekata koji spadaju u skupinu opnokrilaca, pritom mislimo na pčele, ose, stršljene i bumbare, ove je godine na području otoka Brača povećan u odnosu na lanjsku godinu. U srpnju 2017. godine na Braču je bilo 17 slučajeva uboda, ove godine 30. Od tih 30 čak osam otpada na ubod stršljena. U kolovozu lanjske godine Hitna služba otoka Brača bilježi 28 slučajeva, a ove godine, a mjesec nam još nije ni završio, već imamo 33. Ovog smo ljeta u razdoblju od samo deset dana na hitnu obradu primili čak dva pacijenta u stanju anafilaktičkog šoka, nastalog zbog stršljenova uboda. To su čisti rezultati, a oni ipak pokazuju kako je učestalost napada te skupine kukaca viša u odnosu na prethodne godine – kazao dr. Tihomir Eterović, voditelj ispostave Hitne medicinske službe za Brač za Slobodnu Dalmaciju.

Stršljeni, ose, pčele i bumbari spadaju u skupinu opasnih kukaca, zajednička su im stavka otrovne žlijezde koje su izvodnim kanalima spojene sa žalcem smještenim na stražnjem dijelu tijela.

Otrov im je vrlo složene kemijske građe, kod ljudi izaziva cijeli niz posljedica, kod nekih upravo jaku anafilaktičku reakciju koja bez pravodobne, brze liječničke intervencije može završiti smrću.

Dva pacijenta koje je zaprimio upravo dr. Eterović došla su u takvom stanju, s otečenošću, bolovima u prsima, i hitno su dobili adrenalin i infuziju. Da nisu stigli na vrijeme, ovogodišnja smrtna bilanca uzrokovana napadom tih vrlo opasnih kukaca bila bi veća.

– Smatra se da jedan posto uboda izaziva anafilaksiju, što je realna opasnost s obzirom na brojnost uboda opnokrilaca. Stršljeni su agresivne naravi i svoj plijen često komadaju snažnim čeljustima, doslovce mogu uništiti u kratkom vremenu cijele košnice pčela. U medicinskoj praksi najčešći su ubodi osa, a zatim pčela, pa tek onda, ali mnogo rjeđe stršljena i na kraju najrjeđe bumbara. No brojke pokazuju ovogodišnju učestalost napada stršljena, stoga upozoravamo na jak oprez. Ne prilazite njihovim gnijezdima, ne dirajte ih, ne uništavajte ih otvorenim plamenom jer to može izazvati cijeli niz drugih problema. Najbolje bi ih bilo zaobići – kaže dr. Eterović.

Na otočiću Šćedru pokraj Hvara  su pak ove godine muku mučili s najezdom osa. Žitelji Šćedra navode kako ih ima u golemom broju. Domaći im pružaju otpor na razne načine, mrežama, improviziranim osolovkama koje stavljaju na sve strane. Ali ponekad ni to ne uspijeva, jednostavno ih je previše. Sjećaju se kako je upravo tako bilo i prije nekoliko godina, isto s jednim neizmjerno toplim ljetom, punim suše. I tada su ose napadale u velikom broju.

– Teško je reći prave razloge pojavnosti stršljena, osa i ostalih opasnih kukaca, no činjenica je da se broj uboda ove godine pojačao. Zašto? Možda zbog toplije zime i kišovitog proljeća. To je moglo stvoriti povoljne uvjete za razvoj i dobru budućnost legla što ih matica podiže u svibnju. Vjerojatno je to i pridonijelo činjenici da se ona prva generacija namnožila. Vrijeme im je očito išlo u prilog – kaže dr. sc. Toni Žitko, voditelj Odsjeka za DDD splitskog Zavoda za javno zdravstvo.