Home Zanimljivosti Shvatite ovo ozbiljno: Više slobodnih dana znači dulji život, pamet u glavu!

Shvatite ovo ozbiljno: Više slobodnih dana znači dulji život, pamet u glavu!

SHARE

Želite li živjeti dulje? Ako je odgovor da, e pa vi fino uzimajte više slobodnih dana na poslu. Zaključak je to istraživanja koji je trajao čak 40 godina. Ljudi koji su uzimali manje od tri tjedna godišnje za odmor imali su tri posto više šanse da umru mladi, nego oni koji su odmarali više od toga.

Ako mislite da ćete zdravom prehranom i redovitim vježbanjem nadoknaditi to što stalno ‘visite’ na poslu, nećete. Čak ni zdrav stil života nije nadomjestak za slobodno vrijeme kada se radi o otpuštanju stresa i produljenju životnog vijeka.

“Nemojte misliti da će vaš inače zdrav stil života kompenzirati za to što previše radite i ne uzimate godišnji i slobodno. Praznici mogu biti dobar način da se riješite stresa”, kazao je profesor Sveučilišta Helsinki Timo Strandberg.

Istraživanje je pokrenuto u sedamdesetima, obuhvatilo je 1222 sredovječnih muškaraca rođenih između 1919. i 1934. godine. Svi su imali rizik od bolesti srca zbog faktora kao što su visoki krvni tlak, pušenje ili prekomjerna težina, piše The Independent.

Dovoljno odmora je ključno za dug život

Polovica ispitanika dobila je upute da vježba, umjereno jede, postigne zdravu težinu i prestane pušiti. Ostatak nije dobio nikakve specijalne upute.

Istraživanje predstavljeno na konferenciji Europskog društva kardiologa u Münchenu pokazalo je da su oni koji su dobili uobičajene savjete umrli mladi. Stručnjaci sugeriraju da su intervencije vjerojatno unijele dodatan stres u njihove živote.

U istoj grupi oni koji su uzimali manje od tri tjedna godišnjeg svake godine imali su 37 posto veću šansu da će umrijeti mladi u idućih 30 godina.

“Šteta koju učini intenzivan stil životni režim koncentrira se u skupini muškaraca s kraćim godišnjim dopustom. U našem istraživanju muškarci s kraćim godišnjim dopustom radili su više i spavali manje od onih koji su išli na dulji godišnji”, kazao je profesor Strandberg.

Stresni način života nadvladao je dobrobiti svih intervencija. “Smatramo da je intervencija sama po sebi imala obrnuti psihološki učinak i dodala još stresa u njihove živote”, zaključio je.