Home Društvo Jedni su tvrdili da zbog ovog projekta Hercegovini prijete potresi i isušivanje...

Jedni su tvrdili da zbog ovog projekta Hercegovini prijete potresi i isušivanje tla, sada stručnjaci tvrde kako Hercegovina neće postati pustinja i da je sve u skladu s pravilima

SHARE

Dolina Neretve, od Mostara do ušća u Jadransko more, realizacijom famoznog megaprojekta pod nazivom “Gornji horizonti”, mogla bi se pretvoriti u pustinju, upozorenje je kojeg su tijekom proteklih nekoliko godina slali mnogi iz ekoloških udruženja u dolini Neretve.

Oni su navodili kako će “Gornji horizonti” izazvati crnu sudbinu najveće hercegovačke rijeke i cijelog područja južne Hercegovine.

“Gornji horizonti” naziv je, kako kažu, nelogičnog i za prirodu i stanovnike južne Hercegovine uništavajućeg projekta Republike Srpske, kojim bi se zimske naplavine voda u Fatničkom i Dabarskom, a u daljnjoj perspektivi Nevesinjskom i Gatačkom polju, sustavom tunela usmjeravale prema Hidroelektrani (HE) Grnčarevo. Dakle, voda bi se iz sliva Neretve preusmjeravala u sliv Trebišnjice radi povećanja proizvodnje električne energije.

Izvući pouku 

Prva etapa projekta završena je prije rata gradnjom ogromne vještačke akumulacije Bileća te HE Trebinje I i II, HE Dubrovnik i HE Čapljina. Druga etapa podrazumijeva gradnju tri nove HE i to Nevesinje, Dabar i Bileća.

Prošle godine posjet kineske delegacije BiH ponovo je aktualizirao ovaj gotovo zaboravljeni problem.

Kako je tada prenio portal Trebinjelive.info, kada su Kinezi došli na područje istočne Hercegovine da osmotre teren i dobiju sve potrebne informacije o projektu “Gornji horizonti“ za čije financiranje i izgradnju su bili zainteresirani, sve su obišli i saslušali, a potom pitali “Sve u redu, ali gdje vam je voda?“.

Pošto su domaćini objasnili da je voda ispod zemlje i da će se pojaviti zimi, te u detalje predstavili projekt “Gornji horizonti“ koji je započet još pedesetih godina prošlog vijeka, kineski investitori vratili su se ponovo.

Predstavnici kineske kompanije “CWE“ (China International Water and Electric Corporation) tako su, prema medijskim izvještajima, boravili prošle godine u Hercegovini gdje su s predstavnicima HE “Dabar“ obavili završne pregovore oko ponude za izgradnju ove hidroelektrane koja je najvažniji energetski objekat u sustavu “Gornji horizonti“.

“CWE“ je jedna od vodećih kompanija u svijetu u oblasti hidroenergije, a kako se saznaje, dali su ponudu po principu “ključ u ruke“ s rokom izgradnje od četiri godine. O ovoj ponudi posljednju riječ trebala je dati Vlada Republike Srpske, a kako se pisalo prošle godine, zbog niza prigovora kojima je bio izložen projekt Gornji horizonti, Elektroprivreda Republike Srpske odlučila je ponovno provjeriti ekološku opravdanost projekta

Mnogi sada ponovno upozoravaju kako se Hercegovina nalazi pred pravom ekološkom katastrofom!

Prema riječima stručnjaka iz WWF-a, izgradnja HE Dabar mogla bi imati ozbiljne posljedice na sliv Neretve i Trebišnjice.

Hercegovački kraj, a posebno rezervat Hutovo blato, koji je stanište velikog broja biljnog i životinjskog svijeta, mogao bi potpuno nestati, a čak se može dogoditi da neke rijeke na tom prostoru potpuno presuše, što znači da bi ovaj projekt promijenio i klimu u tom kraju.

Zoran Mateljak, koordinator WWF-a za Mediteran, naglašavao je ranije da se bez velike opreznosti i prethodno urađenih istraživanja utjecaja na okoliš ne smije krenuti u izgradnju HE Dabar.

– Nismo protiv izgradnje, ali smo protiv toga da se u projekt uđe bez prethodno urađenih istraživanja i uključivanja šire društvene zajednice u cijelu priču – kazao je Mateljak, dodavši da treba izvući pouku iz primjera Popovog polja, koje je zbog lošeg upravljanja hidroenergetskim potencijalima stalno pod vodom.

Enes Ratkušić, publicist i sociolog, koji je na ovaj problem upozoravao i ranijih godina, naglašavao je da stanovništvo koje živi u južnoj Hercegovini i kojeg se ovaj problem najviše tiče mora dići glas protiv, jer će projekt manjeg bh. entiteta zasigurno dovesti do uništenja života na ovom području.

– Strašno je glupo kad čujemo izjave zagovornika projekta da će kupiti zimske vode iz spomenutih polja, mada je svima jasno da rijeke ljeti teku zahvaljujući baš tim padalinama, kojima se pune podzemne akumulacije. Priroda funkcionira na jedan ustrojen način i svaki poremećaj tog sistema odrazit će se na vode – govorio je svojevremeno Ratkušić.

Naglašavao je da se time mogu izgubiti rijeke i vrela u neumskom zaleđu, a kasnijom izgradnjom drugog tunela kojim bi se vode s Nevesinjskog polja provele prema Dabarskom, a zatim i tunelom, koji je već probijen, ugrozile bi se Bregava, Buna i Bunica, Hutovo blato, Dubravska visoravan, jer se svi napajaju uglavnom iz podzemnih akumulacija s nevesinjskog područja.

Blesava igra 

– Prema tome, priča o tome koliko se ovim projektom dobiva, a koliko gubi, totalno je nesrazmjerna. Stručnjaci su izračunali da bi proizvodnja struje tu bila daleko manja od one koju proizvede TE Tuzla, iako “Elektroprivreda RS” smatra da bi ovim projektom postala najveći izvoznik struje u regiji – govorio je Ratkušić, dodavši da će, ako tokovi Bregave, Bune i Bunice budu smanjeni, polja odnosno obradive površine nizvodno postati besperspektivni za poljoprivrednu proizvodnju, ali i opstanak ljudi na ovim prostorima.

Problem, također, postoji u delti Neretve. Udruženje “Lijepa naša” iz Ploča, s predsjednicom Anom Musa na čelu, već odavno je upozoravalo na to, ističući da će kupljenje voda od pritoka Neretve smanjiti vodotok Neretve na utoku u Jadransko more. Time će doći do povećanja slaniteta vode, odnosno povlačenja mora prema unutrašnjosti. Ako se to dogodi, najviše će izgubiti stanovnici Opuzena i Metkovića, koji žive od poljoprivredne proizvodnje i uzgoja mandarina.

– Ukoliko se to dogodi, oni će doći u situaciju da neće imati od čega živjeti. Slanitet Neretve već je povećan i morska riba već dolazi do Počitelja. Lično sam ljetos pecao cipole iznad Počitelja. Problem su i ekološka udruženja. Ona su postala dio nekakve blesave igre zatvaranja u vlastite sredine i atare. Ekologe iz Konjica Neretva zanima samo tu, u njihovoj neposrednoj blizini. Njihova ekološka svijest omeđena je općinskim granicama. Tako je i s Mostarom, Stocem, Blagajem. Ne postoji solidarnost između njih. Kao da ovaj problem nije njihov, a zapravo je svih njih – svojevremeno je rekao Ratkušić.

 Mogući i zemljotresi!

Ratkušić je naglašavao da projekt podrazumijeva betoniranje ponora podzemnih grotala koja će se nakon toga, kada ostanu suha, zasigurno urušavati, jer planktonske životinje neće moći održavati strukturu grotala, što će dovesti do tektonskih poremećaja, odnosno podrhtavanja tla (zemljotresa).

Prijeratne demonstracije i uloga balkanskog gospodara struje 

Projekt “Gornji horizonti” pokrenule su još komunističke vlasti bivše SRBiH sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

– U Stocu je tada automatski došlo do velike pobune studenata Zavičajnog kluba. Tada su bili aktuelni Nijaz Duraković, Rusmir Mahmutčehajić, Kasim Korjenić… Oni su podigli takve demonstracije, neprimjerene tom vaktu, jer je Savez komunista imao neprikosnovenu vlast. Stvari su se, ipak, brzo smirile, s obzirom na to da je projekt bio skup, a rađen je u vrijeme velike privredne stagnacije u tadašnjoj Jugoslaviji. Jednostavno je utišan, da bi se nakon rata ponovo aktuelizirala ta priča, jer su stranci bili zainteresirani”, govorio je Ratkušić.

Do sada izgrađen tunel Fatnica

U cijelom projektu “Gornji horizonti” do sada je samo urađen tunel Fatnica, koji povezuje Fatničko i Dabarsko polje. Taj tunel je u funkciji i već prebacuje akumuliranu vodu iz Dabarskog polja na HE Grnčarevo.

Kao sljedeći potez “Elektroprivreda RS” najavljivala je izgradnju drugog tunela koji će povezivati Dabarsko i Nevesinjsko polje.

Pripremni radovi za izgradnju HE Dabar bili su najavljivani još prije par godina, a tada se govorilo kako je i izgradnja HE Nevesinje planirana je za 2018. godinu.

Prije par mjeseci mediji su objavili kako je objavljen međunarodni javni poziv za financiranje i izgradnju hidroelektrane (HE) Dabar i da je isti privukao pažnju velikog broja svjetskih kompanija te da je za njega interes iskazalo čak 19 kompanija, a koje dolaze iz devet zemalja.

“U pitanju su poznate kompanije iz Kine, Francuske, Španije, Turske, Italije, Bugarske, Češke i SAD”, kazao je Željko Zubac, direktor preduzeća HE Dabar, javile su tada Nezavisne novine.

Otkako se zadnjih pet – šest godina glasno počelo govoriti o ponovnom pokretanju ovog projekta tako su se u javnosti počela čuti i brojna osporavanja, koja su gore u tekstu i prenesena. Ekološka udruženja iz doline Neretve, ali i neki zastupnici u Saboru Hrvatske vodili su čitave kampanje protiv “Gornjih horizonata“  tvrdeći kako će taj projekat ugroziti cijelu dolinu Neretve i od nje napraviti slanu pustinju, jer se po njihovim navodima, voda iz sliva Neretve nasilno prevodi u sliv Trebišnjice te time ugrožavaju izvori Bune, Bunice, Bregave, kao i veliki broj izvora u dolini Neretve, Hutovo blato, pa čak i Malostonski zaliv.

Nema štetnog uticaja

S druge strane, Dr. Petar Milanović, profesor koji je značajan dio svog radnog vijeka posvetio izučavanju ovog područja u Hercegovini apsolutno odbacuje tvrdnje o negativnom utjecaju sistema “Gornji horizonti“ na dolinu Neretve i jug Hrvatske.

Postavlja pitanje kako “Gornji horizonti“ mogu uticati na zaslanjivanje Neretve ako još nije ni počela njihova gradnja, ali i daje odgovore utemeljene na znanstvenim istraživanjima.

Dr. Petar Milanović 

Profesor Milanović koji je predavao hidrogeologiju krša na mostarskom Građevinskom fakultetu navodi kako su “Gornji horizonti“  prije svega vodoprivredni projekat usmjeren na obranu od poplava, navodnjavanje, proizvodnju hrane i vodosnabdevanje dok je energetika važna komponenta koja treba da omogući realizaciju svega nabrojanog, prenio je svojevremeno Toportal.

Pored toga, napominje on,  važna komponenta ovog dijela projekta HET-a je povećanje minimalnih proticaja kroz urbani dio Stoca, što istovremeno donosi nove količine vode u Park prirode “Hutovo blato“ u sušnom periodu. Također je predviđeno da se uradi priključak na tunel Fatnica – Bileća i izgradi kanal (vještačka rijeka) kroz Bilećko polje sa obavezom da u vegetacijskom periodu minimalni proticaj bude 1.5 kubik u sekundi.

“Projektom “Gornjih horizonata“ predviđeno je i djelomično prevođenje voda (oko 30%) koje pripadaju slivu Neretve (Bune, Bunice i Bregave) u već izgrađeni dio sistema i preko Popovog polja i Kompenzacionog bazena Svitava ove vode se vraćaju u Neretvu.  Vode se prevode u kišnom periodu godine i na taj način smanjuje ili eliminira opasnost od poplava dok u sušnom periodu vode za prevođenje nema. Sva tri toka (izvora) raspolažu dijelovima slivova koji ne ulaze u bilans voda “Gornjih horizonata“ pa se na njih ne može uticati izgradnjom planiranih objekta. Brojne analize su pokazale da utjecaj ovog prevođenja ne narušava režim isticanja na Buni, odnosno da je zanemariv. Proticaji Bunice i Bregave se znatno smanjuje u periodu velikih i srednjih voda dok u sušnom periodu nema uticaja ili je zanemariv“, objašnjava dr. Milanović.

Ističe da minimalni protoci na ovim vrelima ni u kom slučaju nisu ugroženi.

Dalje kaže kako će voda koja će u sušnom periodu  biti akumulirana u dvije akumulacije na nivou nevesinjskog horizonta imati prije svega vodoprivrednu namjenu, odnosno navodnjavanje i održavanje proticaja kroz Stolac.

U prirodnim uslovima kada je sušni period isticanje na vrelima Bregave je oko 450 L/s, ali zbog poroznog korita do Stoca opstane 100 do 150 L/s pa je kroz urbano područje tečenje vode jedva primjetno. Zbog toga projekt predviđa tehnička rešenja kojima bi se smanjilo gubljenje vode duž korita, a u sušnom periodu omogućilo dovođenje dodatnih količina tako da minimalni proticaji nikad ne budu manji od 1,5 do 2 kubika u sekundi što je znatno više od sadašnjih minimalnih proticaja. Vode koje poniru u koritu Bregave nizvodno od Stoca ističu duž oboda Deranskog Blata. Na taj način će se dotok voda u Park prirode “Hutovo Blato“ višestruko povećati u sušnom periodu“, tvrdi profesor.

On podsjeća da su  na osnovu istražnih radova, mjerenja i analiza, od 1985. godine do sada,  razne institucije i autori uradili veći broj elaborata i matematičkih modela koji nedvosmisleno podržavaju realizaciju ovog projekta.

“Brojne hidrološke i hidrogeološke analize i matematički modeli su pouzdano dokazali da opasnost od presušivanja Bune, Bunice i Bregave ne postoji. Da je postojala i najmanja sumnja u tu mogućnost o Gornjim horizontima se ne bi razmišljalo“, naglasio je dr. Milanović.

Napominje i kako je desetočlana stručna komisija Federalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske istraživala uticaj koji izgradnja ovog sistema može da ima na režim voda u širem području, te nije osporila dalju realizaciju Gornjih horizonata.

Sedam elektrana

Direktor HE “Dabar“ Željko Zubac podsjetio je svojevremeno kako je cijeli projekat pokrenut još 50-tih godina prošlog vijeka, te da su u prvoj fazi urađene hidorelektrane na Trebišnjici, te HE Dubrovnik.

 

Željko Zubac, direkto HE “Dabar“

 

“Tokom izgradnje projekat je evoluirao u pravcu što ravnomjernijeg doprinosa razvoju čitave Hercegovine uz podjednaku zaštitu vodnih resursa i životne sredine u svakom dijelu ove regije, pa je prvobitna koncepcija dopunjena sa elektranama HE Trebinje II i PHE Čapljina. Kao dio prve etape bila je započeta  izgradnja HE Dubrovnik II. Druga etapa razvoja tog projekta, pod nazivom “Gornji horizonti“, započeta je izgradnjom tunela Dabarsko polje – Fatničko polje (pušten u pogon 1986.) i Fatničko polje – akumulacija Bileća (pušten u pogon 2006.). Slijede finalizacija druge etape kojom se Hidrosistem Trebišnjica proširuje na ostale planirane objekte na Gornjim horizontima, od kojih su najveći akumulacije “Zalomka“ i “Nevesinje“ i hidroelektrane: HE  Nevesinje, HE Dabar i  HE Bileća“, objašnjava Zubac.

On napominje da su ispunjeni svi potrebni uvjeti i ispoštovani europski i svjetski standardi kada je u pitanju zaštita okoline.

“Urađena je Studija zaštite životne sredine u skladu sa svim standardima, na osnovu koje je dobivena ekološka dozvola. Znamo da je ista bila predmet i sudskog procesa, ali je i na sudu potvrđeno da nema nikakvih negativnih uticaja na životnu sredinu“, kaže Zubac.

On objašnjava kako je Hercegovina tipično karstno područje sa najvećom količinom padavina u Evropi, bogato podzemnim vodama. “Područje Istočne Hercegovine je vjekovno vodilo bitku za ‘vodu i protiv vode’. U kišnom periodu voda je plavila velike površine, dok je ljeti nestajala duboko u podzemlju. Gradnjom hidrosistema Trebišnjica i Gornji horizonti postiže se osnovni cilj – zadržati što više vode što duže na površini kako bi omogućili korištenje iste za različite potrebe – vodosnabdjevanje, navodnjavanje, energetika, turizam“, ističe Zubac.

On napominje da su “Gornji horizonti“ najveći integralni razvojni projekat u ovom dijelu Europe, te da ga čini sedam elektrana sa šest akumulacija koje su međusobno povezane tunelima i kanalima.

Pozitivni efekti

Najangažiraniji čovjek na projektu “Gornji horizonti“, zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske i izvršni direktor za proizvodnju i tehničke poslove u Hidroelektranama na Trebišnjici (HET) Ilija Tamindžija tvrdi da ne postoji nijedan argument koji govori da “Gornji horizonti“ ugrožavaju bilo što u slivu Neretve.

 

Ilija Tamindžija, poslanik i izvršni direktor HET-a

“Čak šta više, imaju pozitivne efekte, jer u režimu malih voda oplemenjuje izvore istih, a u režimu velikih voda zadržavanjem određene količine voda u “Gornjim horizontima“ onemogućavaju se poplave. Sve dosadašnje priče koje smo  slušali bile su populističke i nisu bile zasnovan na stručnim mišljenjima tako da ih možemo posmatrati  s jedne strane i kao zlonamjerne, usmjerene u smislu sprečavanja razvoja ovog dijela Republike Srpske“, ističe Tamindžija.

On napominje da su “Gornji horizonti“  dobili sve potrebne dozvole u bivšoj državi i da je projekat prošao reviziju svih tadašnjih najjačih imena i stručnjaka iz navedene oblasti

“I nikada nitko iz struke nije iznio negativan uticaj “Gornjih horizonata“ na bilo šta nizvodno“, dodaje Tamindžija.

Naglašava da su “Gornji horizonti“ projekat koji treba oživjeti i preporoditi istočnu Hercegovinu, ali imati pozitivne efekte na cijelu regiju, pa i na susjednu Hrvatsku, jer se povećanim obimom voda javlja potreba izgradnje HE “Dubrovik 2“.

Završetkom samo prve elektrane HE “Dabar“  bilans proizvodnje HET-a će se  povećati blizu 50 posto,  a završetkom izgradnje cijelog projekta “Gornji horizonti“ hidrosistem Trebišnica će biti jedan od kvalitativno najjačih hidroenergetskih sistema u ovom dijelu Europe.

Uz količine struje i novac koji će istočnohercegovačke općine dobivati  za naknade za potopljeno zemljište i vodni doprinos, “Gornji horizonti’ donijeće i na stotine radnih mjesta u Hercegovini, prenio je svojevremeno Topportal.info