Home Nekategorizirano TREND KOJI JE I U HRVATSKOJ SVE RAŠIRENIJI: Čeka li nas uvođenje...

TREND KOJI JE I U HRVATSKOJ SVE RAŠIRENIJI: Čeka li nas uvođenje poreza za samački život?

SHARE

Sve češće odrasli mladi ljudi žive s roditeljima i odlučuju se na samački život

Postoji tendencija u zapadnim društvima da mladi ulaze u brakove i osamostaljuju se sve kasnije, tako da iako su prešli tridesetu i dalje ostaju živjeti u sigurnosti roditeljskog doma, često nezaposleni i nerijetko besperspektivni ili uživaju u samočkom životu. Razlozi tome su različiti, od ekonomsko-gospodarskih, društvenih pa sve do psiholoških.

Kako izvještava Glas Slavonije, muškarci su skloniji su samačkom životu, tako da u Hrvatskoj nije vjenčan svaki peti muškarac i svaka deseta žena starija od 30  godina, što je za 50% više nego u 2001. godini. Kada su u pitanju djeca, čak 354.863 od 1.450.210 djece starije od 25 godina živjelo je s roditeljima.

Život s roditeljima je stvar tradicije?

Neki smatraju da je život odrasle djece s roditeljima stvar tradicije, na što se u suvremenim zapadnim zemljama gleda s podsmijehom. Tako je sociolog Zlatko Miliša za Glas Slavonije rekao da u Hrvatskoj, kao i Italiji, postoji tradicija “obiteljskog zajedništva” koja ima i svoje ljepote.

Kao jedno rješenje ovog društvenog problema neke države Europe vide u nametanju poreza na samački život, pa tako u Belgiji samci plaćaju najviši porez od 42,80%, a u Njemačkoj 39,90 posto. To znači oko 10 posto manja plaća u bruto iznosu.

U Hrvatskoj samci imaju između 7,5 i 17 posto nižu neto plaću, pa se postavlja pitanje ne bi li bilo potrebno kao, primjerice, u Njemačkoj, uvesti veće poreze na samački život.

Kako bi izbjegli plaćanje većeg poreza, neki dosjetljivi samci u Njemačkoj, nerijetko imigranti iz Hrvatske i drugih država, dosjetili su se kako prevariti sustav, sklapanjem fiktivnih brakova.

Porez na samce nema učinke na demografiju

“Mislim da igranje poreznim sustavom u takvim stvarima ne može donijeti nekakve pomake u demografiji. Općenito socijalna politika, a pogotovo demografska, ne bi se nikako smjele voditi s pomoću porezne politike. Ona ima prvi najvažniji cilj – dovoljno prikupljanje javnih prihoda. Ako krenete u nekakve olakšice ili poticaje za određeno ponašanje ugrađujete u poreznu politiku, velika je šansa da ćete upropastiti porezni sustav”, rekao je za Glas Slavonije stručnjak iz Instituta za javne financije Predrag Bejaković koji smatra da nisu samo imigranti ti koji zaoblize plaćanje većeg poreza sklapanjem fiktivnih brakove, već to rade i sami Nijemci.

Bejaković je stava da porezni sustav ne bi smio utjecati na bračni status, a, osim toga, veći porez na samački život nije ni doveo do željenih učinaka, tj. nije utjecao na poboljšanje demografije, kao ni na moralnije ponašanje bračnih parova. U Hrvatskoj su puno manja primanja nego u Njemačkoj, pa se na taj način ne može ni puno novaca uštedjeti za vjenčane osobe.

Zašto je samački život postao trend?

“Zašto je to postao trend? Jedan u nizu razloga za to je naprosto kultura sebičnosti koja se diljem svijeta njeguje kao novi iskorak u traženju sebe, ne i partnera i djece. Taj trend je vidljiv i u istraživanju koje je napravljeno u vrijeme dok Hrvatska nije bila članica EU-a, ali je sudjelovala u istraživanju. Pitanje je bilo – smatrate li brak zastarjelom institucijom koju treba staviti u ‘ropotarnicu’ povijesti. Najviše potvrdnih odgovora bilo je u skandinavskim zemljama i u Francuskoj, a najmanje u Poljskoj, Mađarskoj i Hrvatskoj. Isto je bilo i s pitanjem smatrate li da su djeca glavni kapital u braku i obitelji te smisao života ljudi u braku. Znači, kod nas situacija u tom smislu još nije alarmantna, ali je alarmantno iseljavanje, osobito mladih obitelji”, rekao je za Glas Slavonije sociolog Zlatko Miliša.