Iako se zbog količine zasićenih masti i kolesterola svinjska mast dugo smatrala lošom po zdravlje, stručnjaci su potvrdili da je primjerice margarin (nerijetko zamjena za mast) daleko štetniji za zdravlje od masti. Margarin, a i mnoga industrijska ulja obiluju materijom sintetičkog porijekla, transmasnim kiselinama koje podižu loš LDL kolesterol, a snizuju razinu dobroga HDL kolesterola.
Prednosti svinjske masti mogu se istaknuti ovako:
1. Svinjska mast je 40 posto zasićena masnoća, a primjerice kokosovo ulje 85 posto zasićena mast. U svinjskoj masti većinu mononezasićenih masti zauzima oleinska kiselina koja povoljno djeluje na radu srca i koja se povezuje s manjom razinom lošeg kolesterola. U svinjskoj je masti dvostruko više oleinske kiseline nego primjerice u maslacu.
2. Svinjska mast ima vrlo visoku točku vrenja. Drugim riječima, ona svoju strukturu ne mijenja zagrijavanjem niti iznad 250 stupnjeva. U skladu s tim, kada nešto pržite na masti, a ne na ulju, apsorbirat će se manje štetnih spojeva. Dakako, ne pretjerujte u količini pržene hrane koju jedete, no prženo na masti zasigurno vam neće uvelike naštetiti.
3. Dokazano je da su masnoće iz svinjske masti tijelu potrebne za pravilno obavljanje svakodnevnih funkcija. Ne treba se zavaravati, mast je kalorična, no njoj možemo zahvaliti i duži osjećaj sitosti koji nas stoga neće navoditi na dodatno (nepotrebno) konzumiranje hrane. Dodatna je prednost što se masnoće iz masti pretvaraju u energiju i potiču apsorpciju vitamina. Osim toga, dokazano je da svinjska mast sadrži kolesterol koji se pod utjecajem UV zraka pretvara u vitamin D.