Home Politika Kako je bošnjačka politika pokušavala “oprati” ruke od Križančevog sela

Kako je bošnjačka politika pokušavala “oprati” ruke od Križančevog sela

SHARE

Pripadnici državne policijske agencije (SIPA) na području Viteza, Zenice i Sarajeva jučer su uhitili osmoricu Bošnjaka, državljana BiH, bivših pripadnika Armije RBiH osumnjičenih za  ratni zločin u Križančevom selu kod Viteza.

Osumnjeničeni su, a među njima i bivši zapovjednici viteške brigade Armije RBiH, 325. bbr. te pripadnici ostalih postrojbi, uhićeni na nekoliko lokacija u BiH zbog sumnji da su počinili zločin protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva.

Po nalogu Tužiteljstva BiH jučer ujutro su uhićeni: Ibrahim Purić, Ibrahim Tarahija, Nijaz Sivro, Rušit Nurković, Almir Sarajlić, Šaćir Omanović, Kasim Kavazović i Sadik Omanović.

“Osumnjičeni su za vrijeme hrvatskog-bošnjačkog rata kao zapovjednici i pripadnici Armije BiH s područja Središnje Bosne i Viteza, postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika i civilnih osoba za vrijeme rata”, naveli su iz Tužiteljstva BiH.

Osumnjičeni su da su počinili ratni zločin nad žrtvama hrvatske nacionalnosti počinjen na lokalitetu Križančeva Sela, Šafradina i Dubravice, gdje je 22. prosinca 1993. ubijeno najmanje 12 zarobljenih pripadnika HVO-a koji su se prethodno predali, kao i za brutalnu smrt i komadanje dvije civilne osobe, žene hrvatske nacionalnosti, zatim za pljačkanje i uništavanje imovine.

Tijela ubijenih razmijenjena su 40 dana nakon zločina, a na posmrtnim ostacima uočeni su tragovi zlostavljanja i odsijecanja dijelova tijela, stoji u priopćenju Državnog odvjetništva BiH.

Nakon ispitivanja osumnjičenih nadležni tužitelj donijet će odluku o zadržavanju osumnjičenih u pritvoru.

Jučerašnje uhićenje smatra se početkom procesuiranja jednog od najstrašnijih ratnih zločina počinjenih prije 25 godina.

Pokolj u Križančevu Selu dogodio se 22. i 23. prosinca 1993. u središnjoj Bosni u sklopu velike vojne operacije bošnjačke Armije BiH protiv Hrvatskog vijeća obrane. Tada su u borbama ubijena 44 vojnika,  a prema podacima hrvatske strane veliki broj njih likvidiran je nakon zarobljavanja.

Još njih 30 odvedeno je nakon zarobljavanja te naknadno likvidirano. Tijela tih ljudi također su bila teško unakažena.  Zločin u Križančevu Selu nije procesuiran ni pred Haaškim tribunalom.

Po podacima hrvatske strane u Križančevu selu je ubijeno više od 70 hrvatskih civila i vojnika.

Tim povodom, Dnevnik.ba objavio je priopćenje Press centra 3. korpusa Armije RBiH objavljeno 24. prosinca 1993. godine, dakle, dva dana nakon što se zločin u Križančevom selu dogodio. U priopćenju 3. korpusa Armije RBiH poziva se Hrvate iz Viteza da dođu u Zenicu dok Vitez ne bude oslobođen od “ustaša” i “fašizma”.

Priopćenje Press centra 3. korpusa Armije RBiH dva dana nakon pokolja u Križančevom selu  dokazuje kako je bošnjačko-muslimanska vojska tijekom okupacije i opsade Središnje Bosne prikrivala počinjeni zločin, i ne samo u Križančevom selu, nego i na drugim brojnim lokalitetima, piše Glorija Lujanović za Dnevnik.ba

“(…)Komanda 3. korpusa poziva hrvatsko stanovništvo da se suprotstave ustaškom teroru, da iziđu iz Viteza i privremeno se smjeste u Zenici gdje im se garantuje bezbjednost i siguran povratak na svoja oginjšta u oslobođenom Vitezu”, navodi se u priopćenju od  24. prosinca 1993. godine.

Ostatak teksta pročitajte u fotografiji ispod:

G. Lujanović / Dnevnik.ba