Home Život Hercegovačke obitelji darovale organe prerano preminule djece i spasile 10 života

Hercegovačke obitelji darovale organe prerano preminule djece i spasile 10 života

SHARE

U organizaciji Donorske mreže u BiH i Udruge dijaliziranih i transplantiranih bolesnika u Federaciji BiH u Posušju je održana javna tribina pod nazivom “Darivanje organa – novi život na dar”, piše Večernji list BiH.

Posebno dirljiv trenutak bio je kad su uručena priznanja obiteljima Lovrić iz Posušja i Mioč iz Tomislavgrada koje su učinile ogromnu humanu gestu i donirale organe svoje prerano preminule djece te time spasile živote desetak drugih osoba.

Bubrežni bolesnici 

Predsjednik Udruge dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH Tomislav Žuljević izrazio je zadovoljstvo činjenicom da su svi koji su bili na tribini na kraju potpisali donorske kartice. – Zapravo je 20 puta veća mogućnost da će nam organ zatrebati, nego da ćemo donirati, a ako smo spremni primiti, onda moramo biti spremni i dati – kazao je Žuljević za Večernji.

Moglo se čuti sve o bubrežnoj bolesti, simptomima i njezinu liječenju, transplantaciji organa, moždanoj smrti… Prikazana su i dva dokumentarna filma ‘Život poslije’ i ‘Transplantacija srca uživo’. Dr. Fila Raguž iz Klinike za unutarnje bolesti SKB-a Mostar govorila je o bubrežnim bolestima i načinima liječenja.

– Dijaliza je opcija u liječenju bubrežnih bolesnika, no, u konačnici, iscrpljuje čovjeka i na fizičkoj i na psihičkoj razini, i to vrlo često vodi u druge zdravstvene probleme. Stoga je transplantacija daleko bolja opcija – kazala je dr. Raguž. S time se slaže i Tomislav Žuljević koji je i sam prošao muke dijalize te na kraju dobio bubreg od sina svoje sestre.

– Nakon transplantacije sam čovjek koji živi. Vratio sam se na posao, obitelji, društvu, društveno sam koristan. S dijalizom nisam bio ništa od toga. Stoga mi nije jasno kako vlasti ne prepoznaju koliko se zapravo štedi transplantacijama – kazao je Žuljević.

Transplantacija bubrega u BiH je najčešći oblik presađivanja organa, prije svega zahvaljujući doniranju organa živih osoba, najčešće nekoga iz obitelji. No cilj je povećati transplantacije od osoba koje su umrle, a imaju potencijal za doniranje. Dr. Dajana Vladić Spajić, spec. anestezije i reanimacije iz SKB-a Mostar, govorila je o smrti mozga, uzrocima koji do nje dovode te testovima kojima se provjerava je li nastupila.

– Smrt mozga se ne proglašava olako i to je potpuno netočna predrasuda. Postoji niz preduvjeta i testova koji se moraju potvrditi da bi se proglasila takva smrt. To radi povjerenstvo s nizom stručnih specijalista – kazala je dr. Vladić Spajić.

Nema programa 

Dr. Nermina Rizvanović, anesteziologinja i bolnička eksplantacijska koordinatorica u Županijskoj bolnici u Zenici osvrnula se na ogromnu razliku između BiH i RH. Dok je RH vodeća u svijetu po broju transplantacija, BiH je na samom začelju s njih 20-ak godišnje. – BiH uopće nema transplantacijski program.

Razlog je neuređenost zdravstvenog sustava. A razvijenost transplantacijskog programa mjera je za razvijenost zdravstvenog sustava – zaključila je dr. Rizvanović. Inače, u BiH ne postoji mogućnost doniranja organa automatski nakon smrti, nego je potrebno da se obitelj složi unatoč tome i ako preminuli ima donorsku karticu.

Tribina je održana pod pokroviteljstvom Općine Posušje, u suradnji s Domom zdravlja, Vijećem mladih i Crvenim križem općine Posušje.