U Srbiji je javnost zaintrigirala priča o profesorici čija ispitna pitanja mogu konkurirati svakom “trik-pitanju” za milijun kuna.
Neka od njih, primjerice, glase: Koliko je konja, goveda, svinja, ovaca uništeno tijekom Drugog svjetskog rata? Koliko je u Jugoslaviji bilo zasađeno hektara ječma, suncokreta, hmelja i crvene paprike u kalendarskoj 1995. godini? Koji bend je svirao na Kopaoniku kada je bio veliki potres 1980. godine?
Studenti Geografskog fakulteta, koji nisu položili ispit kod zloglasne profesorice Mile Pavlović, mogli bi međutim za utjehu umjesto ocjene u indeks zatražiti upis u Guinnessovu knjigu rekorda…
Gruba statistika, naime, veli da je jedan student polagao ispit nevjerojatnih dvadeset i sedam(!) puta, a da su mnogi na prolaznu ocjenu čekali i po dva desetljeća! Dalo bi se zaključiti da je Geografija Srbije i Geografske regije Srbije (profesoričine dvije katedre), među najtežim predmetima u prosvjetnoj sferi. Ipak, indikativna je impresivna brojka studenata rečenog fakulteta koji su višekratno padali navedene kolegije, dok su mnogi upravo zbog “profesorice iz pakla” izabrali drugi studij.
– Studiram od 1998. godine kao redovan student Beogradskog univerziteta, sve ispite sam polagala redovno. U međuvremenu sam se udala i rodila djecu, te ispolagala sve ispite osim kod dotične profesorice Mile Pavlović. Izlazila sam i pokušavala sigurno 13-14 puta, a kad sam otišla u Studentsku službu i pitala koliko do sada imam izlazaka, rekli su tri. Dakle, kidaju se ispitne prijave, zataškava broj pokušaja polaganja. Izlazila sam i pismeno budući da je jedno kraće razdoblje profesorica to omogućila, a potom ponovno autokratski ukinula – kazala je, među ostalim, studentica Geografskog fakulteta Danijela Dragutinović, prenosi B92.
Inače, u Jutarnji program Prve televizije, gdje se progovorilo o fenomenu nametanja osobnih autokratskih intervencija u prosvjetni sustav, pozvana je bila i profesorica Pavlović. Odbila je gostovanje, kao i prodekanica i dekan fakulteta koji je naveo da je na službenom putu.
Bizarna pitanja s početka ovog teksta su, pak, postala već mit.
“Koji bend je svirao na Kopaoniku kada je bio veliki zemljotres 1980. godine?”, dakle, jedno je iz buketa pitanja koji su uništili nečiji ostatak školovanja, a o njima bivša studentica veli:
– Kada izvučete ceduljicu, ona vas poslije prve rečenice prekida, postavlja svoja pitanja, cake i ako ne odgovorite točno onako kako je ona zamislila, vi padate. Što se tiče njenih informacija i njenih knjiga mogu reći da su stare preko dva desetljeća, sa potpuno starim podacima, sa nekom nepotrebnom statistikom. Učimo iz njenih knjiga, skripti, sa raznim pitanjima i potpitanjima, čak je posljednjih godina tražila da mi sami vadimo statistike preko interneta – požalila se studentica, naglasivši da od fakulteta, dekana, niti rektorata nije dobila nikakav odgovor na svoje prigovore.
– Nitko se nije udostojio odgovoriti, njena strahovlada traje dvadeset godina – rekla je ona.
Predsjednik Studentske konferencije univerziteta Srbije (SKONUS) Milan Savić navodi da predavač rečenog predmeta ne bi smio biti u komisiji. U ovom slučaju je problem taj što zamjene za taj predmet nema.
– Poslije tri polaganja imate pravo na komisiju. Po pravilu, profesor koji drži taj predmet ne bi trebalo da je u toj komisiji, ali vidite da je u ovom slučaju očigledno da fakultet nema zamjenu – kazao je Savić, dok je predsjednik Saveza studenata Beograda Borijan Soković potvrdio da problem postoji dugi niz godina i da se sa sigurnošću može reći da ovdje nije posrijedi to da “studenti ne žele učiti”. Usporedio je slučaj sa visokoškolskom praksom u SAD-u:
– U SAD-u, kada više od 70 posto studenata ne položi ispit, onda svi idu na razgovor sa komisijom, profesor koji je oborio studente mora održati trideset dodatnih satova i to bez ikakve naknade jer sistem smatra da je greška u tom profesoru. Onda dođe drugi profesor i ovaj profesor koji ih je oborio snosi sve troškove ponovljenih ispita. Ovo se u američkom školstvu vodi kao opomena pred otkaz – kazao je.
U Zapadnoj Europi je postotak potreban za intervenciju manji, već polovica. Dakle, ako 50 posto studenata ne položi ispit, onda se smatra da im profesor nije prenio znanje – istaknuo je Savić.
Problem je, međutim, i taj što u slučaju sporne profesorice, to jest na visokoškolskoj ustanovi koja joj je ukazala dugogodišnje povjerenje službene statistike nema, pa se tako ne može s preciznošću reći koliko je studenata i koliko puta padalo zbog pitanja poput: “Koji bend je svirao na Kopaoniku kada je bio veliki potres 1980. godine?”.
