Koliko vas se može sjetiti tko je obnašao dužnost biskupa u Mostaru prije Ratka Perića? I kako je taj biskup izgledao? Vjerujem da više vjernika u Hercegovini to ne zna nego što zna. Naime, Ratko Perić je još 11. lipnja 1993. preuzeo dužnost koju danas obnaša. Između toga datuma i danas događalo se događalo se mnogo toga, a ovih dana je biskup Perić ponovo jedna od glavnih tema u Hercegovini. Naime, danas je on napunio 75 godina života i po službenoj dužnosti mora papi Franji predati odreknuće od službe, odnosno, odlazi u mirovinu.
Iako se radi o standardnoj proceduri, najavljeni odlazak Perića doveo je do mnogih pitanja. Jedne zanima tko bi ga mogao naslijediti, drugi izražavaju zabrinutost zbog njegova umirovljenja, treći se pak raduju ovakvom raspletu situacije. U konačnici, nije bitno što misli bilo tko od njih nego kako će se Vatikan postaviti prema Perićevom odreknuću od službe.
Kako za Pogled.ba objašnjavaju svećenici s kojima smo razgovarali, poznato je kada biskup Perić mora Vatikanu spremiti odreknuće od službe, ali je veliko pitanje kada će papa Franjo odgovori na taj zahtjev.
– Znalo se dogoditi da odgovor na biskupov zahtjev ove vrste bude upućen u roku od nekoliko dana ili tjedana, a znalo se dogoditi da prođu godine. Sve ovisi od toga kako Vatikan procijeni što treba uraditi i kada odluku treba donijeti. Imali smo slučaj u Hrvatskoj da je biskup nakon zahtjeva za odreknuće od službe ostao na dužnosti još tri godine. To je pokazatelj kako Vatikan ima široku mogućnost odlučivanja, nema postavljenih rokova i to što biskup Perić u veljači mora poslati taj zahtjev ne znači kako će odmah napustiti dužnost – pojašnjavaju nam naši sugovornici.
Papa Pavao VI. je odredio da biskupi s navršenih sedamdeset i pet godina života podnesu zahtjev za odreknućem od službe. Na to poziva i dekret Christus Dominus 21,1. Kan. 401 u prvom paragrafu to i nalaže. Kad napuni sedamdeset i pet godina života, dijecezanski biskup pozvan je podnijeti odreknuće od službe. Nakon što rimski prvosvećenik razmotri okolnosti i razloge podnesenog odreknuća, donosi odluku o (ne)prihvaćanju odreknuća.
Nitko od njih ne može ni pretpostaviti kako će se stvari odvijati nakon 2. veljače kada je Perić poslao pismo Vatikanu. Ali, kako je to praksa kod nas, zato ima mnogo onih koji nemaju puno veze sa ovom temom, ali se usude prognozirati što će biti. Jedni kažu kako bi Perić mogao brzo biti razriješen dužnosti zbog različitih stavova o Međugorju u odnosu na čelnike Vatikana. Drugi tvrde kako bi se odluka o mirovini mogla odužiti zbog brojnih neriješenih pitanja, te kako bi sa Perićevim odlaskom ti problemi ponovo bili aktualizirani.
Kako god da bude, vjernicima u Hercegovini je na prvom mjestu održavanje jedinstva Crkve i njezino funkcioniranje u punom kapacitetu. Malo tko je usmjeren prema nekim teškim temama kojima je Crkva u Hercegovini bila opterećena u prošlosti. Možda je i to znak da je katolički puk u ovoj biskupiji zreliji nego je to bio slučaj zadnjih godina ili desetljeća.
