Home Društvo Šta se krije iza ubojstava u Hercegovini i koji je najveći sigurnosni...

Šta se krije iza ubojstava u Hercegovini i koji je najveći sigurnosni problem u BiH

SHARE
Nakon slučaja ubojstva Davida Dragičevića u ožujku prošle godine u Banjoj Luci, pa ubojstva dvojice policajaca krajem listopada prošle godine u Sarajevu, potom ubojstva sina poznatog poduzetnika iz Istočnog Sarajeva početkom ove godine, javnost je još u iščekivanju službene informacije da su ovi slučajevi riješeni. Kao po nekoj usklađenoj matrici događanja, kada je riječ o narušavanju stanja sigurnosti, na red je došao Mostar i Hercegovina.

U dva dana u Mostaru dogodila su se dva teška incidenta koja za posljedicu imaju ubojstvo iz automatske puške 17-godišnjaka i teško ranjavanje 67-godišnjaka nožem. Jučer je u Podorašcu kod Konjica vlasnik trgovine ubijen vatrenim oružjem, a potom izboden i nožem. Ovakve informacije stvaraju nelagodu kod građana i izazivaju osjećaj nesigurnosti, posebno s ostavštinom slučajeva koji nisu rješeni.

Najčešće se upotrebljava nelegalno oružje

Ostaju mnoge nepoznanice i pitanja kao što su ona: gdje je društvo zakazalo, da li se mogu prevenirati slični događaji, da li policija i sudski sistem mogu učiniti više, da li je već prijeđena “crvena linija”, da li su veći gradovi opasniji, odakle oružje ubojicama i sl… U četiri od pet nabrojanih ubojstava upotrebljeno je nelegalno oružje i to vojno naoružanje, automatske puške.

Istraživanje sigurnosnih prijetnji u Bosni i Hercegovini koje duži niz godina realizira stručnjak za sigurnosna pitanja Safet Mušić, su upravo pokazala da je u osnovi većine teških ubojstava i slučajeva povezanih sa nasiljem zapravo primarni element koji to omogućava lako dostupno nelegalno oružje. Vezano za posljednje narušavanje stanja sigurnosti u gradu Mostaru, Mušić navodi da je to posljedica društvenih poremećaja, kao i socioloških teorija koje prihvaćaju biološke i psihološke karakteristike ličnosti uz uvažavanje različitih društvenih utjecaja.

“Biološka teorija najviše se zasniva na faktoru naslijeđa psihičkih i fizičkih osobina, dok se psihološka teorija odnosi na karakteristike ličnosti i kognitivne poremećaje uz jasnu povezanost sa okruženjem. Kada ovim teorijama dodamo činjenice da Mostar još osjeća posljedice ratnih događanja kroz duhovnu i materijalnu destrukcije uz dokazanu spoznaju da se PTSP prenosi na tri generacije, onda je posve jasno zašto dolazi do ovakvih i sličnih tragičnih događaja. Ovakvo psiho-socijalno stanje u društvu i društveni poremećaji (migracije, nezaposlenost, porast kriminaliteta) nikako nisu spojivi sa činjenicom o postojanju velikih količina nelegalnog oružja kako na području Mostara, tako i u cijeloj BiH”, smatra Mušić.

Dodaje kako je za Mostar još karakteristično da je od uglavnom tranzitnog područja za krijumčarenje droge, postao značajan centar u kojem se konzumiraju veće količine narkotika i nije više aktuelna samo “trava”, sada se u Mostaru troše i velike količine heroina, posebno u ljetnim mjesecima.

Droga je uzrok mnogih problema

“Droga u Mostar dolazi uglavnom iz Albanije, preko Crne Gore, a zatim u BiH ulazi uglavnom preko područja Bileće i Trebinja, a jedan dio te droge se dalje krijumčari preko Mostara jednim pravcem prema Republici Hrvatskoj, a drugim pravcem prema Sarajevu. S drogom dolaze i problemi kao što su unutrašnji kriminalni obračuni, pokušaji korupcije policijskih i sudskih struktura i slično”, smatra Mušić.

Nastavlja kako postoje mnoga stanovišta da u ukupnoj sigurnosnoj situaciji u BiH određenu odgovornost snosi neadekvatna policijska struktura, kao i umješanost pojedinih policajaca u korupciju. Sugovornik Klixa naglašava da se prvo mora sagledati realno stanje u kojem pripadnici svih policijskih agencija rade, recimo u Mostaru je izražen nedostatak policijskog kadra, osim toga s obzirom na odgovoran posao koji obavljaju, činjenica je da nisu adekvatno plaćeni, zatim država nije našla načina da policajcima osigura sufinanciranje doškolavanja i još niz faktora koji su karakteristični za našu državu.

“Činjenica je da ima slučajeva korupcije i povezanosti pojedinih policajaca sa kriminalnim strukturama, ali to nije ništa više izraženo nego u drugim oblastima niti je osnovni ometač efikasnosti policije. Po meni, a i većini policijskih profesionalaca iz županijskih i entitetskih MUP-ova, kao i po stavovima kolega iz sigurnosnih agencija na državnom nivou, najveći negativan utjecaj na efikasnost rada policije ima postojeća organizacija policijskih struktura u BiH. Nažalost, to pitanje koje bi trebalo biti isključivo problem struke, odavno je postalo predmetom političkih igara, bez stvarnog razloga, jer nije normalno kada policijska potjera za kriminalcima bude obustavljena u trenutku kada oni bježe preko entitetskih linija, niti ijedan policajac ili obični građanin to ne odobravaju. Osim u organizacijskoj strukturi i nadležnostima problemi se javljaju u nepostojanju jedinstvenih operativnih evidencija, a u zadnje vrijeme čak prilikom uspostave jedinstvene radio veze između deset policijskih agencija na nivou BiH”, kaže naš sagovornik.

Neuvezani sistem

Zbog ovih nedostataka ispaštati mogu samo građani, kriminalce to stanje dodatno ohrabruje, a sve to utiče i na same policajce koji vremenom preispituju svrsihodnost vršenja odgovornih i rizičnih zadataka, posebno kada imamo stanje da kriminalci nose duge cijevi i ne prezaju da ih upotrijebe, kao što je bio slučaj ranjavanja mostarskog policajca.

Mušić ističe kako je postojanje velikih količina nelegalnog oružja sigurnosni problem koji je dodatno olakšao kriminalcima da vrše zločine, a da građani postaju manje sigurni.

“BiH kao postkonfliktna država, sa još nedovoljno razvijenim državnim strukturama i nejedinstvenim gledištima po pitanju sigurnosnih prijetnji, postaje pogodno tlo za forsiranje i nametanje globalnih sigurnosnih prijetnji, kao najopasnijih iz BiH. Takvi primjeri su uporni pokušaji vezivanja BiH sa problematikama kao što su terorizam, nasilni ekstremizam i najaktuelnije migrantska situacija. Ne umanjujući stvarnu opasnost koju predstavljaju ove pojave, ipak moramo pogledati službene podatke koji govore da u zadnje tri godine u BiH nije bilo djela terorizma niti žrtava kao posljedice djela okarakteriziranih kao terorizam, dok u istom periodu bilježimo preko 1.400 oružanih incidenata u kojima je bilo preko 270 žrtava, od čega je bilo 26 smrtnih slučajeva (evidencija SEESAC-Centar za kontrolu malog i lakog oružja jugoistočne Europe). To su više nego dovoljni razlozi da se fokus nadležnih institucija usmjeri ka problematici nelegalnog oružja u BiH, kroz izradu državnih politika i planova u suradnji sa međunarodnim organizacijama i domaćim stručnjacima, kako bi se ovaj problem stavio pod kontrolu, što će sigurno biti i jedan od uvjeta za prijem u EU. Sumnjam da će države EU biti saglasne i dati odobrenje da u ovu organizaciju uđe država koja po procjenama UNDP-a ima oko 750.000 komada nelegalnog oružja”, zaključuje Safet Mušić.

Problemima se trebaju baviti stručnjaci

Stručnjak za sigurnosna pitanja Safet Mušić smatra da je osnovni razlog za zapostavljanje problema nelegalnog nauružanja taj da je došlo do jačanja desničarskih populista u svijetu, pod čijom kontrolom je i dio medija, te su prenaglašenim stvaranjem straha npr. od terorizma ili migranata, uspjeli pridobiti veći broj glasača, ali i stvoriti novu i vrlo opasno retoriku, na sličan način kako su to radili nacisti u Njemačkoj. Odgovore institucije i pojedinci u BiH pri sagledavanju sigurnosnih izazova, rizika i prijetnji, najprije moraju uvažiti sve specifičnosti BiH, a jedna od njih je i nelegalno oružje, pa onda napraviti procjene koliko i na koji način te globalne sigurnosne prijetnje predstavljaju stvarnu prijetnju po BiH. 

Mušić zaključuje da se problem nelegalnog oružja može staviti pod kontrolu samo ako se tim problemom bave stručnjaci, ali uz iskrenu podršku političkih subjekata u BiH, koji će pomoći da se osiguraju pravne, materijalne i organizacijske pretpostavke. 

“Mišljenja sam, a na osnovu kontakata sa predstavnicima međunarodnih organizacija u BiH, da bi se većina sredstava za mjere i aktivnosti u cilju suzbijanja problema nelegalnog oružja mogla osigurati od strane dobronamjernih međunarodnih organizacija, kao i prijateljskih država koje podržavaju BiH na njenom euroatlantskom putu”, kazao je na kraju razgovora za Klix.ba Safet Mušić.