Home Gospodarstvo O (ne)uspjehu smiljarstva u Hercegovini

O (ne)uspjehu smiljarstva u Hercegovini

SHARE

Seminar pod nazivom “Smilje – nove perspektive održivog i profitabilnog razvoja” održan je u srijedu na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, kako bi se ukazalo na mnoštvo mogućnosti održivog i profitabilnog razvoja proizvodnje i prerade smilja u Bosni i Hercegovini.

Važnost kvalitete

Primarni je zadatak seminara bio predstaviti važnost osiguravanja visoke kvalitete proizvoda uz ispunjavanje standarda koji se očekuju na međunarodnom tržištu smilja.

Seminar se sastoji od tri ciklusa koja će biti održana u veljači i ožujku. U prvom ciklusu o globalnoj slici suvremene proizvodnje smilja s održivom, cjelovitom vizijom izlaganje je imao prof. Joachim Martin Henglein profesor na Sveučilištima u Francuskoj, Švicarskoj, Austriji i Bangkoku na Tajlandu.

Govorio je o novom holističkom, vizionarskom pristupu proizvodnji smilja.

– Protekle godine dogodio se veliki bum kada je u pitanju proizvodnja smilja i jedna velika ekspanzija s ulaganjima. Međutim, to nije uspjelo kako su se ljudi nadali jer se cijelom procesu nije pristupilo cjelovito i sukladno svjetskim standardima – kazao je Henglein.

– Međutim, postoji mnogo ljudi koji nisu upoznati s cijelim procesom i zato ću danas govoriti o tome kako bi se tim ljudima moglo pomoći – napomenuo je Henglein.

Ipak, smatra kako BiH ima potencijala i budućnosti kada je smilje u pitanju te navodi primjer 20 organskih proizvođača smilja koji u ovom kraju zaista znaju svoj posao i koji dobro rade.

– Naime, Bosna i Hercegovina ima veliki potencijal za proizvodnju smilja, čak i da stvori snažan brand. Problem koji se dogodio u ovim krajevima je taj da su ljudi s ciljem brzog profita, odnosno brze zarade, poletjeli s investicijama. Međutim, kvaliteta ulja koje se proizvodilo nije bila najbolja te ljudi nisu mogli pronaći nikoga za otkup robe. Stoga ćemo pokušati ponuditi neke ideje i novi pristup kako bi se ljudi ponovno ohrabrili na proizvodnju.

Potrebna je i marketinška strategija da otkrijemo ono što nas razlikuje od drugih i da to promoviramo i razvijemo jer u suprotnom će nam strani proizvođači nametati svoje –  istaknuo je prof. Martin Henglein.

Prof. Martin Henglein tvrdi da je za BiH proizvodnja smilja i njegovih prerađevina itekako izvediva .

-Mislim da je moguće, ali samo ako se proizvodnja ulja uskladi s europskim i svjetskim standardima. Potrebno je napraviti analizu tržišta i analizu ulja i proizvodnje, jer nije dovoljno samo proizvoditi, to treba dovesti na jednu visoku razinu. Nekada može doći do spojeva u proizvodnji koji mogu rezultirati toksičnošću ili čak izazvati alergijske reakcije. Smilje je jedna čudesna biljka i Božji dar, ali treba napraviti jedan sustav cijele proizvodnje – kaže ovaj profesor.

On smatra da BiH ima veliki potencijal i prirodne resurse te samo treba pronaći način kako da ih se iskoristi.

– Osim smilja, ovdje raste i drugo aromatično ili ljekovito bilje kao ružmarin, perunika itd. Esencijalna ulja imaju budućnost, ali ljudima treba ponuditi holistički, odnosno cjeloviti pristup, npr. povijest i krajolik biljke, turističku pozadinu, način proizvodnje itd. Holistički i sustavan pristup je ključ napretka jer resursi će propasti ako nemamo pravi pristup. Upravo u tome želimo pomoći ljudima ovdje, da po pozitivnom primjeru nekih stranih zemalja pomognemo pokretanju prave i kvalitetne proizvodnje ovdje – , naglasio je prof. Martin Henglein u zaključcima jučerašnjeg seminara.

Slabe točke

Tijekom seminara ukazano je na vizije razvoja smiljarstva koje otvaraju realne mogućnosti uključivanja različitih gospodarskih grana, prije svih IT sektora, u podizanje ukupne kvalitete proizvoda i njegove ponude počevši od razvoja kreativnih aplikacija, mrežnih platforma za distribuciju i prodaju do inovativnih softvera za kontrolu kvalitete.

Govorilo se o mogućim slabim točkama smiljarstva u BiH uz smjernice kojima se može pridonijeti poboljšanju prodaje od Europe preko SAD-a, do Azije i Srednjeg istoka.

–  Organizacijom seminara i predstavljanjem znanstvenih dosega Sveučilište u Mostaru želi potaknuti izgradnju sustava suradnje s tom granom gospodarstva. Prijedlogom akcijskoga plana istaknula bi se važnost implementacije sustava upravljanja kvalitetom, od procesa proizvodnje, prerade, distribucije i prodaje do uključivanja agroturističkih i marketinških područja –  kažu sa mostarskog Sveučilišta, piše Dnevni list