Home Zanimljivosti Najluđa prezimena imaju Hercegovci

Najluđa prezimena imaju Hercegovci

SHARE

Srpanj 1991: Tri brata rođena, a svaki se različito preziva. Nije ni čudo kad se zna kakav im je teret otac ostavio. Pa ipak, mnogi se prezimena lako ne odriču.

Kurajice, Prdalice, Budalice dično nose svoje osobne karte baš kao i Kukeci, Ježeci, Stekleci, Gnjidovci… Mladi Zlikovac se ženi Lešinom, a Dangubić Radovićkom. Sve je moguće u zemlji za koju se zna da ima najviše smiješnih prezimena u Europi…

Tek smo prvi put duboko udahnuli zaplakali , zaplakali, isprepadani čudnom vanjskom svjetlošću, nismo se ni snašli, a već su nam ga prikačili.

Ono je raslo s nama, radovali su se kada smo naučili da ga izgovaramo, morali smo biti ponosni na njega, iako nam se možda i nije svidjelo. Po njemu su nas prepoznavali, poštovali, karakterizirali. Ako ste pripadnik pola što ga nazvaše nježnim, mogli ste ga na sreću ili na žalost promijeniti. Naravno, riječ je o prezimenu.

U koju god stranu zavrtite globus, otputujete li u bilo koju zemlju i zavirite li u osobne dokumente njenih stanovnika, srest ćete se s neobičnim i neočekivanim prezimenima koja su često smiješna, podrugljiva, koja karakteriziraju i “nešto znače”.

Risto Miličević (1922-2012),u svojoj knjizi „Hercegovačka prezimena“,koja možda na najpotpuniji način obrađuje porijeklo porodica iz Hercegovine,pa i fenomen neobičnih ili smiješnih prezimena koji se,kako je isticao, počesto nametne u našim šaljivim razgovorima.

Mladi naučnik iz Hrvatske Domagoj Vidović, dr.onomastike, naučne discipline koja se bavi proučavanjem imena,kaže da postoje četiri temeljna izvora nastanka prezimena:

–osobna imena

–nadimci

–nekakva zanimanja nosioca

–porijeklo

Dosta prezimena nastalo je od nadimaka.Ona su najizraženija u Dalmatinskoj zagori i Hercegovini.Ta prezimena tipa Motika, Guzina, Lešina, Koljibaba, Mučibabić, Čorluk…Kod bh.naroda prezimena se uvode krajem 17. i početkom 18.stoljeća.

Među zanimljivima su ona prezimena nastala po imenu raznih vrsta životinja(zoonimi).To su primjerice:Kenjčević, Buba, Kokot, Bubica, Ćuk, Mačak, Guska, Jastreb, Miš, Mrav, Teletina, Ždral, Ovca, Ovčica, Junac, Krmek, Peš, Kokošar, Patak, Prasac, Pelikan, Oroz, Šaran, Guja, Jaredić, pa sve do Zvijeri.

Nadalje,prezimena nastala po nadimku  predaka vrlo su neobična,a među njima su primjerice: Duda, Cigo, Karo, Kotlo, Oborina, Vreća, Vrečetina…a neka su i prilično nepristojna pa su ih njihovi nosioci često mijenjali:Sprčić(Metković), Guzin, Guzinović, Šupčić (srednja Bosna), Pičuga, Drkenda, Kureš, Kuraja, Kuraica, Prce, Pizdolać, Prkačin, Drkić, Kopilaš, samo su neka od njih.

Narod je neka od tih prezimena i „opjevao“ pa se spominjalo:“Oj,Pičeta ime dično“ ili „Mirko Raguz uzo Maru Zaguz“,ili,“Pazi Guzina da ti ne izgori prezime“,ili „Kome si dao šećer-Kurešu,da prostiš“,neki su od Miličevićevih zapisa.U Hercegovini se i danas šale,pa opisujući „nevrijeme“ spominju prezimena:Sjevalo,Puhalo,Padalo.

Zabilježena su još prezimena:Slinić, Drakula, Vištica, Budalica, Balavac, Čatrnja, Čiko, Droce, Namet, Peško, Nogalo, Tuka, Nosić, Okoliš, Kljun, Obućina, Žmiro, pa sve zaključno s vrlo aktuelnim prezimenom Džamahirija.

Medar, Čoban, Svinjar, dio je imena koja imeju veze sa zanimanjem predaka.

A prezimena inspirirana jelovnikom su:Mlaćenica, Kiseljica, Žetica, Čimbur, Kupuslija, Krtolica, a od njih nisu daleko ni Oblizalo ili Ogrizović.

Tu su i prezimena po alatkama ili predmetima poput prezimena:Lula, Stolica, Sjekirica, Šator, Sablja, Sać, Šubara, Opanak, Toljaga, Topuz, Lonac, a dio njih veže se uz „opise“ predaka:Ždero, Žderić, Bitanga, Đon, Lopina, Banda, Derikučka, Bubalo, Dangubić, Dugonja, Ljuta, Suhonjić, Lažetić, Zucalo, Zlopaša, Ljendarić, Gadara, Kenjar, Zlikovac, Kopilaš, Šupljeglav, Kusalo, Mumalo, Rikalo, Pištalo, Tupanjac, Maslać, Trutina, Zlomislić, Šteta, Runjevac, Šalvarica, Rudno, Pupo, Jarak…

Ne treba zaboraviti ni Palikuće,Koljibabe,Koljivratove,Bjeloglave i Brašnoglave,a konačno ni Bedevije.

Vidović kaže:Prezimena najviše govore o onome ko je nadjenuo to ime,odnosno prezime.Obično nadimak nećete sami sebi nadjenut.To vam nadjene neko sa strane.Obično je to neki anoniman, ima suprotno značenje.Sjećam se jedne tučnjave u kojoj je krivac bio određeni mrvica.Čovjek iz suparničke ekipe došao je i pitao ko je taj mrvica,izašao je čovjek visok dva metra i 120 kila,tako da „koljibaba“ može označavat nešto sasvim suprotno,neku mirnu osobu. Rugačički mentalitet na brdovitom Balkanu poprilično je razvijen-ističe Vidović.

Hercegovina nije jedini rasadnik neobičnih prezimena.U susjednoj Hrvatskoj jednako se mogu pohvaliti svojim primjerima.Dr.Vidović je podsjetio da u Imotskoj krajini obitavaju Bitange ili Lešine,na području Dubrovnika Oblizalo i Smrdelj,u Konavlima je bilo i Penisovića.zanimljivo,u prošlosti je bilo osobnih imena kao što su Brzizec,Munikoza,Pratež,Vatavuk ili Vrtiprah.

Risto Miličević je popisao više od 2.500 prezimena i utvrdio njihovo porijeklo, piše Hercegovačkiportal.com