Home Zanimljivosti O čemu pričaju ljubuški planinari: Na najvišem vrhu zabraniti lov

O čemu pričaju ljubuški planinari: Na najvišem vrhu zabraniti lov

SHARE
Klepetan se vratio u Brodsku Varoš Malenoj tjedan dana nego ikad prije, najpoznatiji svizac na svijetu Phil iz gradića Punxsutawneya u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji još početkom veljače najavio je da proljeće stiže ranije, međutim na ljubuškoj “planini”, gori Vrlosinj, to se ne osjeća premda je, ne samo klimatološki nego i kalendarski, stiglo proljeće, zaključak je nedavne ekspedicije.
Pučka meteorologija
Uz članove HPD-a Ljubuški i nekoliko avanturista, na 954 metra visok Vrlosinj, hercegovački dio biokovskog masiva, popeo se rekordan 21 ljubitelj prirode. Tek dolje, u podnožju do 650 metara iznad razine mora na, po mnogima, najljepše godišnje doba upozoravaju rascvjetali šafrani ili, kako to Hercegovci kažu, kaćuni. Gora crna kao da je zima, piše Večernji list.
U daljini, unatoč oblacima, nazirali su se snježni vrhovi Biokova, Vrana, Čvrsnice, Veleža te na jugoistoku Snježnice. Dakle, skoro zimski ambijent koji odudara od pučke meteorologije koja se uvelike zasnivala upravo na ponašanju životinja. Tako su, primjerice, stari Hercegovci tvrdili kad “ždrali lete na sjever, zimi je kraj.”
Uspon na Vrlosinj je, zahvaljujući vrijednom Damiru Tolju iz naselja Greda i tzv. Popovom putu, lagan. Dakle, od davnina postoji probijeni put – staza, a vrijedni Damir potrudio se dodatno je očistiti, prosijeći grane te obilježiti. Dakle, dovoljno je doći na razmeđu sela Grede i Jabuke, odnosno ljubuške i grudske općine, i polako krenuti uz strminu do vrha, a onda šetati i razgledati.
U podnožju vrha su ostaci osmanske karaule koji podsjećaju na neka bivša, a i sadašnja vremena jer upravo tim prijevojem ide granična crta između BiH i Hrvatske. Valja reći kako je od vremena prije 25 godina, od prvog mi penjanja na Vrlosinj, ornitofauna temeljito osiromašena.
Ostali samo oblaci
Umjesto obveznih gavranova, pokojeg sokola, povremeno i orla, sada na nebu, osim oblaka, ničega nema. Lov na divlje svinje proteklih godina izgleda da je ozbiljno osiromašio okoliš.
Kroz razgovore uz okrjepu i “rujno vino” čuli su se različiti prijedlozi, a među njima i oni da na Vrlosinju treba zabraniti lov, a posebice postavljanje kamera. Sudionici izleta uvjerili su se da na području ljubuške općine još ima zaostalog snijega, napuštenih konja. Ukratko, uspon na Vrlosinj pravi je užitak.
Vrijedi naglasiti i rad HPD-a Ljubuški, koji službeno nije davno osnovan, ali je ambiciozno startao. Tek osnivanjem društva vidjelo se koliko u Ljubuškom ima zaljubljenika u brda i planine, odnosno prirodu.
Ivan Markić, predsjednik Društva, ističe da su već napravili desetak tura te da im uspon na Vrlosinj nije prvi, ali je dosad po broju sudionika bio najmasovniji, piše Večernji list