Bit će da je i to pomoglo da akcija poprimi tako spektakularne razmjere. Marin Rončević, otac male Mile čiji je slučaj čitavu Hrvatsku digao na noge, još je na početku najavio da prodaje kuću kako bi financirao kćerkino liječenje, piše Slobodna Dalmacija.
Rečeno, učinjeno. Bez fige u džepu, bez zadnjih namjera, ne ostavljajući ni najmanju sumnju da je čitava akcija prikupljanja pomoći čista kao suza, Rončević je ovih dana objavio, unatoč prikupljenim milijunima, da je kuću doista prodaje, i da sav novac uplaćuje na račun za pomoć drugoj oboljeloj djeci.
Njegov primjer mnogima je vratio vjeru u humanitarne akcije, pogotovo nakon niza skandala koja su znala pratiti prikupljanja pomoći za liječenje teško oboljele djece. Roditelji Nore Šitum i udruga Hrabro dijete i danas se spore oko novca skupljenog za liječenje “male lavice”.
“Tata Slaven” dirnuo je srce ljudi kada je objavio informaciju da je dao otkaz da bi se brinuo za svog autističnog sina. Osnovao je udrugu, počeo okupljati roditelje djece sa teškoćama u razvoju, počeo pisati blog o svojem sinu Viti, davati senzorne terapije i prikupljati donacije.
Nakon godinu dana na račun Slavena Vujića sjelo milijun kuna. On je novce prvo trošio šakom i kapom, a potom zbrisao u London.
Roditelji teško bolesne Tine Špike iz Segeta Donjeg prikupljali su pomoć za liječenje svoje kćerke, onda se posvađali i poslije mjesecima međusobno optuživali: on nju da je trošila novce kako se sjetila, ona njega da je od novaca prikupljenih za liječenje njihove kćeri kupio BMW.
Splićanin Toni Eterović, vlasnik portala udarno.com, završio je u istražnom zatvoru pod optužbama da je organizirao lažne humanitarne akcije, a prikupljeni novac prisvajao.
Mladi tata Robert Matalin sakupljao je novac da bi mogao ići u Tursku na liječnje od leukemije. No, nakon što je prikupio pola milijuna kuna, doznalo se da liječnica koju je spominjao da se kod nje liječi nikad nije čula za njega, te da nema niti jedan nalaz koji potvrđuje tešku dijagnozu mašući kojom je izazvao sažaljenje javnosti.
Prije koji mjesec, pokušaju prevare bila je izložena i udruga “Nismo same”. Nakon što joj je dijagnosticiran rak dojke, novinarka Ivana Kalogjera osnovala je ovu udrugu za podršku ženama koje se liječe od maligne bolesti. I pokrenula projekt “Nisi sama – ideš s nama!” koji oboljelim ženama omogućava besplatan prijevoz na kemoterapije i zračenja.
Sredstva kojima se plaćaju usluge taksi službe prikupljaju humanitarnim akcijama na kojima prodaju šalice, majice, narukcive i ukrase koje izrađuju njihovi volonteri i volonterke. U jednom trenutku na Facebook-u je osvanuo poziv – praćen njezinom i fotografijom kolegice iz Zaklade “Solidarna” – za prikupljanje novaca za ovaj projekt.
Poziv s kojim ni udruga “Nismo same” ni udruga “Solidarna” nisu imali nikakve veze. Ivana Kalogjera odmah je reagirala, pa je pokušaj prevare propao, a profil na kojemu je osvanuo poziv je ugašen. U nekim drugim humanitarnim akcijama nije, na žalost, sve završilo tako čisto, a prevaranti su posla znali imali i sa policijom.
– Zbog takvih situacija ljudi gube vjeru. Žalosno je da se takve stvari događaju i bacaju ljagu na rad tisuće i tisuće vrijednih ljudi koji izdvajaju svoje vrijeme, ulažu trud i rad da bi promijenili stvari i napravili nešto korisno za zajednicu. Nešto što bi zapravo trebao biti posao institucija vlasti – kaže nam Ivana Kalogjera, podcrtavajući da je, kada su humanitarne akcije u pitanju, važno voditi se spoznajom da je netko od onog malo što ima dao zadnju kunu, i da se to mora cijeniti i poštivati.
Procedura za humanitarne akcije točno je propisana: prvo treba napraviti plan akcije, u kojemu se točno navodi kako će ona izgledati, na koji će se način prikupljati sredstva i za što će se novac utrošiti. Potrebno je i navesti procjenu koliko novaca se planirano prikupiti. Ivana Kalogjera svaki put potpiše i izjavu pod moralnom i materijalnom odgovornošću da će svaka prikupljena kuna biti utrošena isključivo u svrhu navedenu u planu akcije.
– Uvijek u lipu objavimo koliko smo novaca skupili, sve iznose provedemo kroz knjige. Uvjerena sam da je to jedini legitimni način – zaključuje Kalogjera.
Jer, sa vjerom u ljudsku humanost nije se za igrati. A sa doniranim novcem još i manje, zaključuje se u tekstu Slobodne Dalmacije.
