Središnja banka Švedske zatražila je od parlamenta pomoć da “što je prije moguće” objasni definiciju pojma “sredstvo plaćanja”, uz napomenu o brzom padu potrošnje gotovog novca, kao i izgledima za izdavanje digitalne valute u budućnosti, piše Logično.com.
U priopćenju Središnje banke Švedske se ističe da su zastupnici zamoljeni da formiraju ad hoc komisiju od skupine stručnjaka za ponovnu procjenu koncepta “sredstava plaćanja”, uloge države u smislu razvoja sredstava plaćanja u digitalnoj ekonomiji, te ulogu i odgovornost državnog i privatnog sektora u razvoju tržišta plaćanja.
Riksbank je dala primjer stvaranja odbora stručnjaka ’90-ih, prije nego što su vlasti zemlje odlučile hoće li se pridružiti eurozoni ili zadržati švedsku krunu kao nacionalnu valutu.
Središnja banka Švedske insistira na potrebi da se što je prije moguće razjasni pojam “sredstva plaćanja”, uzimajući u obzir trenutne trendove smanjenja korištenja gotovine i širenja digitalnih plaćanja. U žalbi upućenoj parlamentu se napominje da se, prema procjenama Središnje banke Švedske, “ne može isključiti scenarij ne tako daleke budućnosti u kojoj će gotovina izgubiti svoju vrijednost, budući da će je trgovinski sektor prestati prihvaćati kao sredstvo plaćanja”.
U tom smislu bi u okviru predloženog odbora stručnjaci trebali pojasniti koji će sektori prihvatiti gotovinu za plaćanje, na primjer, javno zdravstvo i niz drugih.
Prema riječima guvernera Središnje banke Švedske, Stefana Ingvesa, “koncept sredstva plaćanja mora biti tehnički neutralan, kako bi mogao funkcionirati čak i u digitalnoj budućnosti”.
Središnja banka je također primijetila da većina svjetskih središnjih banaka već provodi istraživanja o mogućnosti izdavanja vlastitih centraliziranih digitalnih valuta. Jedno od pitanja koje se skupini stručnjaka predlaže za procjenu je procjena posljedica izdavanja takve valute u Švedskoj i promjena u zakonodavstvu koje bi se u tom pogledu trebale provesti.
Prethodno su objavljene procjene Banke za međunarodna poravnanja (BIS), prema kojima mnoge središnje banke proučavaju pitanje izdavanja vlastitih digitalnih valuta umjesto papirnog novca, ali ih neće pokrenuti u skoroj budućnosti.
Primijećeno je da većina središnjih banaka svijeta, njih više od 80%, procjenjuje mogućnost izdavanja centraliziranih digitalnih valuta u iduće tri godine kao “izrazito nevjerojatne” i “prilično nevjerojatne”. U srednjoročnom razdoblju, tijekom sljedećih 6 godina, više od 60% globalnih vrijednosnih papira čeka ista sudbina.
Međutim, ne može se isključiti mogućnost ubrzavanja trenutnog trenda povećanja bezgotovinskog plaćanja i smanjenja korištenja gotovine, a također će se početi povećavati i vjerojatnost izdavanja centraliziranih digitalnih valuta, procjenjuje se u izvješću.
