Srčane bolesti spadaju u najčešće krivce za preuranjenu smrt u brojnim svjetskim zemljama, a ni Hrvatska nije operirana od ovoga problema. Pretilost, nezdrava prehrana, pušenje i nagomilani stres čine svoje, ljudi obolijevaju da to i ne znaju, a statistika je sve poraznija, piše Slobodna Dalmacija.
No unatoč tomu što se brojni protiv visokog kolesterola u krvi bore promjenom prehrane, što pokušavaju u rutinu uključiti i vježbanje, a stres smanjiti do nule, rezultati nikada nisu bili gori. Kardiovaskularne bolesti polako su postale ubojica broj jedan u Europi.
Dok su gore spomenuti rizici svima očigledni i višestruko puta naglašeni kao “pogubnima” od strane liječnika, postoje i oni mnogo suptilniji, a koji svejedno utječu na zdravlje – u negativnome smislu, dakako.
Portal Health, specijaliziran za zdravlje, u suradnji s liječnicima donosi popis začuđujućih faktora rizika kada su bolesti srca u pitanju. Vjerojatno niste imali pojma da vas upravo oni mogu dovesti do oslabljenoga zdravlja.
1. Bore na čelu
Preliminarna istraživanja izložena 2018. na konfereciji Europskog društva za kardiologiju ustvrdila su, između ostaloga, da su upravo bore na čelu znakovite kod dijagnosticiranja pacijenata koji pate od bolesti srca.
Pojedinci s izrazito dubokim borama preko čela, koje su k tome atipične za njihovu dob, vjerojatniji su kandidati za razvijanje bolesti srca, navodi se.
“Povišeni kolesterol i hipertenzija faktori su koje ne možete vidjeti. Upravo zato proučavali smo bore na čelu, tako jednostavne i očigledne – od samog pogleda, liječniku bi se trebao upaliti alarm”, tvrdi Yolande Esquirol, jedna od liječnica koje su izložile istraživanje.
2. Nadmorska visina
U istraživanju objavljenom u siječnju 2017. godine, Frontiers in Physiology, stoji kako stanovnici na višim nadmorskim visinama imaju manje šanse za razvitak teških bolesti srca i krvnih žila od onih koji žive u, primjerice, razini mora.
Na visinama je manje kisika u zraku, a sama ta činjenica pomaže plućima i srcu da funkcioniraju bolje – jedna je od postavki istraživanja koje tek treba nadopuniti i proširiti, upozoravaju stručnjaci.
3. Broj djece
Žene koje zatrudne više od jednoga puta imaju veće rizike od razvijanja jedne od najčešćih vrsta aritmija, tzv. fibrilaciju atrija, prema istraživanju objavljenom u Circulationu. U njemu stoji kako žene s dvije ili više trudnoća iza sebe imaju čak 30 do 50% veće šanse za oboljenje u odnosu na one koje nikada nisu zatrudnjele.
4. Doručkovanje
Ljudi koji su navikli na kvalitetan obrok ujutro često imaju niži kolesterol te nemaju problema s povišenim krvnim tlakom, tvrdi dr. Bauman, American Heart Association.
“Postoji cijeli niz dokaza koji nam govore koliko je kvalitetan doručak važan za zdravlje srca i krvnih žila. Oni koji ga preskaču imaju veći rizik od razvijanja dijabetesa, češće imaju višak kolesterola u krvi, bore se s pretilošću”, govori liječnik iz iskustva.
5. Bolna ramena
Jedan od svakako najčudnovatijih “simptoma” kada su u pitanju bolesti srca i krvnih žila, svakako je i bol u ramenu. Čak ni oni koji su radili na istraživanju, objavljenom u Journal of Occupational and Environmental Medicine, ne znaju točno zašto poveznica postoji. No pacijenti se često žale na neugodu u ramenima, pritisak, bol.
Neka prijašnja istraživanja, iako ne u potpunosti potvrđena, isto napominju i za sindrom karpalnog tunela, kao i za stanje zvano teniski lakat.
6. Dizanje utega
Dok su “cardio” treninzi, a to im i samo ime govori, dobri za srce, neka istraživanja pokazala su i kako treninzi snage čine podjednako dobro. U studiji objavljenoj u American Journal of Physiology, samo jedan trening koji uključuje težine poboljšava stanje krvnih žila ispitanika.
Pritom liječnici preporučuju kombinaciju cardija, treninga snage i obaveznog – istezanja.
7. Praznici
Ljudi najčešće umiru od srčanoga udara u periodu između Božića i Nove godine – brojna istraživanja to potvrđuju. No ne zbog sezone gripe i prehlade, već upravo zbog praznika, piše Health.
U to vrijeme, naime, vlada dodatni pritisak u obliku više faktora – pojačana konzumacija alkohola, slatkiša i stresna obiteljska druženja i razmirice, kao i putovanja, mogu naštetiti srcu, naročito ako ste u startu iscrpljeni.
8. Razina obrazovanja
Neka istraživanja (International Journal for Equity in Health, 2016.) donose podatke prema kojima su ljudi s većom razinom obrazovanja manje skloni srčanim udarima – kao ostali faktori rizika tu su brojne socioekonomske okolnosti, no sve vode k istom zaključku.
Obrazovanje često vodi do za srce lakših poslova, manje fizički napornih i iscrpljujućih, a uz to je uvelike povezano s novčanim statusom pojedinca kojemu su prema tome, ili nisu, neke stvari dostupne, tvrde autori.
9. Gripa
U istraživanju objavljenom u siječnju 2018., New England Journal of Medicine, stoji kako su šanse za srčani udar veće kod paqcijenata koji su preboljeli tešku gripu. “Malo što iscrpi tijelo poput gripe”, tvrdi dr. Alfred Casale.
“Svaki naš obrambeni mehanizam koji naš organizam posjeduje trudi se zaštititi tijelo od gripe, a pritom pati ostatak tijela”, objašnjava.
10. Pretjerano gledanje televizije
Ono što Amerikanci nazivaju “binge watching” mogli bismo prevesti kao opsesivno gledanje TV programa. No ako ste među onima koji bez problema mogu odgledati čitavu sezonu omiljene serije u komadu, trebali biste se zapitati što to čini vašemu zdravlju.
“Manjak aktivnosti generalno je loš za vaše zdravlje. Čini vas izloženijima krvnim ugrušcima. Uz to, ako satima sjedite pred ekranom, vjerojatnije ćete i jesti iz čiste dosade, i to hranui koja potencijalno nije dobra za vas”, upozorava dr. Casale.
