Home Društvo Što je Hercegovinu spasilo od Černobila? Evo odgovora

Što je Hercegovinu spasilo od Černobila? Evo odgovora

SHARE
Ove godine navršile su se 33 godine od černobilske, najveće nuklearne katastrofe u ljudskoj povijesti čije se posljedice osjećaju i danas. Nekoliko desetljeća poslije nesreće radioaktivna prašina nije u potpunosti nestala, a procjenjuje se da je pet milijuna ljudi osjetilo direktne i indirektne posljedice radijacije.

Katastrofa se dogodila u nuklearnoj elektrani “Vladimir Iljič Lenjin” smještenoj u gradu Pripjatu tadašnjem Sovjetskom Savezu, u kojem je živjelo gotovo 50.000 ljudi. Oni su evakuirani iz domova u nadi da će se u njih brzo vratiti, ali ovo mjesto i danas je “grad duhova”.

Bila je subota, 26. travanj 1986. godine u 01:23 sati kada je eksplodirao reaktor u elektrani, otpuštajući velike količine radioaktivne prašine, otprilike devet puta jače kontaminacije od one oslobođene u japanskom gradu Hirošimi kada je bačena atomska bomba.

Iako tičan broj stradalih tijekom i nakon te katastrofe još uvijek nije poznat, Ujedinjene nacije su 2005. godine objavile izvještaj o 4.000 mrtvih od posljedica radijacije u Ukrajini, Rusiji i Bjelorusiji.

Brojne zamjerke nakon nesreće odnosile su se na informativnu blokadu i skrivanje razmjera katastrofe i do nekoliko dana, ali potpune informacije su nedostupne i danas, što je kao problem identificirano i u nedavno objavljenoj HBO-ovoj mini seriji koja je vratila fokus javnosti na ovaj zaboravljeni dio svijeta.

Bosnu i Hercegovinu su tada “spasile” meteorološke prilike, jer je radioaktivna prašina nošena vjetrom dospjela sjeverno od tadašnje Jugoslavije. Radioaktivnost je prvo registrirana u nuklearnoj elektrani Forsmark u Švedskoj.

Profesorica atomske i nuklearne fizike Lamija Tanović kaže za Fenu da je u ovakvim nesrećama od izuzetne važnosti pravovremeno obavještavanje javnosti.

“Koliko je onda štetnog materijala došlo u razne dijelove svijeta ovisilo je od meteoroloških prilika, vjetra i oborina. Postoji mapa koja točno prikazuje koji su dijelovi Zemlje najviše bili pogođeni, a BiH je u tom smislu ostala sigurna zona, dok je zračenje registrirano u Sloveniji”, istaknula je.

Među prvima je tih godina o zračenju i radijaciji u tadašnjoj Jugoslaviji pisao Večernji list, a izbjegavati je trebalo sve vrste zelenog povrća, meso i mlijeko stoke koja se hranila na pašnjacima.