Home Gospodarstvo Turistički bum u Hrvatskoj zaglupio je mlade i donio porast kriminala: podaci...

Turistički bum u Hrvatskoj zaglupio je mlade i donio porast kriminala: podaci objavljeni u prestižnim časopisima su porazni, evo gdje nas vodi forsiranje ove grane kao strateške djelatnosti

SHARE

Dva nova znanstvena rada koja se temelje na podacima iz Hrvatske pokazala su da intenzivni razvoj turizma negativno djeluje na želju mladih ljudi da studiraju i obrazuju se, ali i da s razvojem turizma raste kriminal povezan s krađama na plažama i provalama u stanove, apartmane i vikendice.

Prvi rad djelo je dr. sc. Ivana Kožić s Instituta za turizam, objavljen u prestižnom časopisu Annals of Tourism Research pod naslovom “Can tourism development induce deterioration of human capital? (Može li razvoj turizma negativno djelovati na ljudski kapital”, a drugi rad objavili su Vedran Reher i Ivica Rubil s Ekonomskog instituta pod nazivom “More Tourism, More Crime: Evidence from Croatia (Više turizma, više kriminala: dokazi iz Hrvatske), koji je objavljen u uglednom međunarodnom znanstvenom časopisu Social Indicators Research.

Strateška djelatnost

Tim je povodom Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta, najprije u nešto slobodnijem komentaru na Facebooku napisala, u polušali: “Sad je i službeno: prekomjerni turizam zaglupljuje ljude”, da bi onda u ozbiljnijoj maniri dala uvid u rezultate tog rada.

– Dobro, možda sam malo pretjerala, jer kolega Ivan Kožić s Instituta za turizam zapravo utvrđuje da se nakon intenzivnog rasta turističke aktivnosti u turističkim jedinicama lokalne uprave i samouprave broj mladih koji se upisuju na fakultete smanjio za osam posto u odnosu na neturističke JLS-ove, no svejedno nisam daleko od istine, nažalost.
Za sve one koji misle da ćemo postati prosperitetna zemlja oslanjajući se samo na turizam i koji od turizma žele napraviti ultimativnu stratešku djelatnost, evo još jednog dokaza o razmjerima te zablude. Osim što prekomjerno oslanjanje na turizam devastira prostor (za to nam ne treba znanstveni članak, dovoljno je malo obići pojedina naselja na obali), seli resurse (fizičke i ljudske) i investicije iz proizvodnih u niskoproduktivne uslužne djelatnosti, iskrivljuje relativne cijene i prenapuhuje tržište nekretnina, sada znamo i da demotivira mlade ljude od studiranja.
Čestitke kolegi Kožiću i Institutu za turizam na objavi rada u jednom od najprestižnijih časopisa iz područja turizma i još više na promicanju ove za razvoj zemlje jako važne teme. Nadam se da će oni koji trebaju čuti i razumjeti ove rezultate konačno shvatiti poruku! – napisala je Maruška Vizek.

No, nekoliko sati kasnije, nakon što je objavljen drugi znanstveni rad “More Tourism, More Crime: Evidence from Croatia”, ravnateljica Ekonomskog instituta na svojem Facebook profilu piše: “Sad je i službeno – drugi dio: više turizma, više kriminala”.

– Ne samo da turizam zaglupljuje, nego i donosi više kriminala. Ispalo je posve slučajno, no na isti dan objavljena su dva istraživanja o negativnim eksternalijama turizma na hrvatsko društvo. Oba u vrsnim znanstvenim časopisima, a ovo drugo djelo utvrdilo je na razini županija da turistička aktivnost povećava broj imovinskih delikta (krađa i provala). Zaključak je isti – ekonomski razvoj ne može se temeljiti samo na turizmu – istaknula je Vizek.

Porast broja krađa

Reher i Rubir proveli su istraživanje u razdoblju od 1998. do 2016., a ono je pokazalo snažnu povezanost razvoja turizma s rastom broja krađa i razbojstava u nekretninama (kućama, vikendicama, stanovima i apartmanima), ali i na plažama. Zbog toga autori upozoravaju na potrebu da se preveniraju takvi zločini, ne samo zbog toga što se radi o neprihvatljivim kriminalnim aktivnostima, nego i zbog toga što takav trend umanjuje turističku atraktivnost regije i zemlje u kojima se takav povećan broj pljački događa.

– Prema našim izračunima “hipotetske” evolucije imovinskih kaznenih djela, u situaciji kad bi turizam bio jedini faktor koji utječe na kaznena djela, tada bi broj imovinskih kaznenih djela u 2016. bio oko 50 posto veći u odnosu na 2006. godinu – istaknuo je jedan od autora članka Vedran Recher, dodavši kako u stvarnosti to ipak nije slučaj jer “brojni drugi faktori utječu na intenzitet kriminala osim turizma, poput primjerice realokacije policije na obalu tijekom sezone, tako da je stvarni broj u 2016. bio oko 30 posto manji u odnosu na 2006. godinu”.

– Prihvatimo li da čvrsta veza između turizma i kriminala koju smo utvrdili predstavlja dokaz da više turizma dovodi i do više kriminala, ova je analiza i strateški relevantna – stoji u članku. Za paniku, smatra Recher, ipak nema razloga jer su faktori koji negativno utječu na kriminal u analiziranom periodu očito bili dovoljno jaki kako bi se ukupni broj imovinskih kaznenih djela smanjio, usprkos turizmu.

– Ipak, važno je osvijestiti da turizam, osim pozitivnih, doista ima i negativne posljedice na naše društvo, od kojih je jedan i porast stope kriminala – dodaje Recher.

Korisno bi bilo, ističu autori, informiranje turista o najčešćim tipovima kriminala kako bi se umanjila šansa da uopće budu opljačkani, i to posebno na onim mjestima koja su često jako napučena, poput zračnih luka, autobusnih i željezničkih kolodvora.

Ne odgovore li nadležne institucije na vrijeme na ovakve pokazatelje s konkretnim mjerama, rast turizma mogao bi, zaključuju autori, prouzročiti negativne društvene učinke poput rasta imovinskoga kriminala, smanjenja dobiti od turizma, ali i potencijalno naštetiti dugoročnoj turističkoj budućnosti Lijepe naše.