Katastrofalni požari koji su zahvatili Amazonsku prašumu ove godine, točnije ovih dana, glavna su briga većine stanovništva na planetu. Barem bi trebali biti. Iako Amazona gori svake godine, za vrijeme sušne sezone, situacija nikada nije bila ovako alarmantna. Požar se vidi iz svemira, NASA je izmjerila alarmantnu količinu ugljičnog monoksida u atmosferi, a prema nekim podacima svake minute izgori komad šume veličine nogometnog terena.
Posljednji tjedan svi pričaju o tome kako Amazonska prašuma proizvede 20 posto ukupnog zraka koji dišemo, kako je ključna za borbu protiv globalnog zagrijavanja, da su to naša pluća svijeta. A da bismo dočarali što tih nekoliko fraza znači opisat ćemo što bi se dogodilo sa Zemljom da Amazonska prašuma potpuno nestane. U Amazoni se nalazi čak 10 posto svih biljnih i životinjskih vrsta za koje se zna da postoje na našem planetu. Oko 30 milijuna ljudi je naziva domom, od kojih su 2,7 milijuna autohtoni. Ova prašuma također pohranjuje 100 milijardi metričkih tona ugljika i prema Svjetskoj federaciji za divlje životinje filtrira ugljični dioksid iz zraka koji udišemo i kontrolira našu klimu isparavanjem.
Zapljena stabla u atmosferu umjesto kisika ispuštaju CO2, koji dodatno zagađuje atmosferu. Kad bi Amazona nestala, veliki dio ugljika ne bi se fotosintezom transformirao u kisik, nego bi ostao tu gdje jest. U zraku koji dišemo, koji bi postao sve zagađeniji i zagađeniji.
Tropske kišne šume i savane u međudjelovanju s atmosferom razmjenjuju ogromne količine vode i smatra se da su izuzetno važne u održavanju kako lokalne, tako i regionalne klime.
Klima, lijekovi, hrana, čisti zrak
Voda koju biljke ispuštaju u atmosferu isparavanjem i transpiracijom one koja preko rijeka dolazi do oceana, značajno utječe na svjetsku klimu i cirkulaciju oceanskih struja. Bez Amazonske prašume, mijenja nam se i klima.
Mnogi ne znaju da postoji poveznica između lijekova koje za otklanjanje zdravstvenih tegoba i tropskih kišnih šuma. Moderna i tradicionalna medicina već vjekovima koriste biljke i druge organizme kako bi proizvele lijekove. Ako izumre prašuma, ostat ćemo bez proizvoda i lijekova koje uzimamo zdravo za gotovo.
Prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature, atmosferski utjecaj potpunog nestanka tropskih šuma mogao bi dovesti do rapidnog porasta globalne temperature za 0,7 stupnjeva Celzijusa, što bi udvostručilo globalno zagrijavanje koje se bilježi od 1850. godine
Budući da prašume vodu iz zemlje pretvaraju u vlagu u zraku i time hlade atmosferu, one su najvažniji dio procesa stvaranja i regeneracije vlage. Kad bi nestala Amazonska prašuma, zrak bi na tom području postao suh i zagrijan, a vjetrovi bi ga prenijeli po cijelom svijetu, kaos koji bi nastao možemo samo zamisliti.
Ali to nije sve, visoke temperature koje nastaju zbog krčenja, ili požara šume, stvaraju tople zračne mase koje, zakonom fizike, putuje prema gore. Jednom kada uđu u gornju atmosferu izazivaju strujanje i kreću se u različitim smjerovima. Klima kakvu danas imamo i poznajemo ubrzo bi postala prošlost, a ono što bi nastalo zasigurno ne bi bilo bolje.
Istraživanje je pokazalo da Amazonska prašuma donosi kišu i u okolno područje i da “krčenje šuma može smanjiti kiši u širokoj regiji”. Nastupile bi suše u bogatim poljoprivrednim regijama Brazila, Paragvaja i Urugvaja. To bi značilo manju proizvodnju hrane u područjima koji u današnjoj industriji hrane veliki dio svijeta. Osim manjih zaliha hrane i pitke vode, suše bi dovele do novih požara, koji bi opet i još više zagadili već zagađenu atmosferu.
Da završimo s brojkama, ekolozi koji izučavaju kretanja vlage u atmosferu predviđaju da ako nestane Amazonska prašuma – u najboljem scenariju padat će 15 posto manje kiše, a u najgorem to će područje postati suho kao pustinja Negev.
