Jučer su u Hercegovini obavljeni pretresi u sklopu nastavka akcije protiv britansko-indijskog milijardera Pramoda Mittala, investitora i vlasnika 51%Global IspatKoksne Industrije d.o.o. Lukavac (GIKIL), koji je krajem srpnja ove godine, uhićen pod sumnjom za gospodarski kriminal i zlouporabu ovlasti,
Po nalogu Kangonalnog tužilaštva TK, i uz naredbu Kantonalnog suda Tuzla, pripadnici Federalne uprave policije obavili pretrese na nekoliko lokacija u Ljubuškom i Posušju, a pripadnici MUP-a TK u firmi GIKIL u Lukavcu.
Posted by Oslobodjenje on Utorak, 19. Novembar 2019.
Evo što Tuzlansko tužiteljstvo kaže o pretresima:
Po nalogu Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona, i uz naredbu Kantonalnog suda Tuzla, pripadnici Federalne uprave policije FBiH obavili su pretrese na nekoliko lokacija u Ljubuškom i Posušju, a pripadnici MUP-a TK u firmi GIKIL u Lukavcu.
Nakon pretresa su slobode lišeni Ivana Bunoza i Mate Pavković, članovi Nadzornog odbora GIKIL-a od januara 2017. godine, Ivan Vukšić, koji je od septembra 2019. godine bio nezakonito imenovani punomoćnik firme GSHL (firma suvlasnik u GIKIL-u) i sekretar GIKIL-a Erna Mehmedović.
Oni su osumnjičeni da su postali članovi kriminalne grupe koju je organizovao bivši predsjednik NO GIKIL-a Pramod Mittal, odnosno za krivična djela organizovani kriminal i zloupotreba položaja i ovlašćenja.Osumnjičeni su da su svjesno djelovali u cilju daljeg sticanja protivpravne imovinske koristi vođi grupe Pramodu Mittalu, kao i da on i dalje ostvaruje potpunu kontrolu nad imovinom GIKIL-a iako je pod mjerama zabrane preduzimanja bilo kakvih poslovnih aktivnosti ili službenih dužnosti u GIKIL-u, ali i da sebi pribave korist na način da su im u 2019. godini enormno povećana primanja i naknade za obavljanje funkcija u GIKIL-u.
Dakle, iako su znali da je nad firmom GSHL otvoren likvidacioni postupak i da je postavljen stalni likvidator koji jedino može zastupati GSHL, svjesni također da je Mittal pod istragom Tužilaštva kao vođa grupe za organizovani kriminal, nezakonito su sazvali skupštinu društva, imenovali Nadzorni odbor i donosili nezakonite odluke po nalogu Mittala i na taj način dodatno ugrožavali poslovanje GIKIL-a, uz to svjesni i da je Općinski sud Tuzla u septembru donio privremene mjere o zabrani provođenja odluka skupštine Društva.
Inače, Pramod Mittal se nedavno putem svog odvjetničkog tima obratio najvišim političkim dužnosnicima u BiH i FBiH. On traži sastanak sa predstavnicima BiH i mirno rješenje spora a, u suprotnom, najavljuje tužbu i arbitražu protiv BiH pred međunarodnim sudovima.
Podsjetimo da su uz Mittala ranije bili uhićeni i član Nadzornog odbora Razib Dash te generalni direktor GIKIL-a Paramesh Bhattacharyya. Sva trojica su puštena nakon sedam dana pritvora, Mittal uz kauziju od milijun eura a ostala dvojica uz kauciju od po 250 tisuća eura. Nirko od njih ne može sudjelovati u radu Nadzornog odbora i Uprave u GIKIL-u.
Naime, Mittal je preko američkog odvjetničkog društva King&Spalding uputio zajedničko pismo predsjedavajućem Vijeću ministara Denisu Zvizdiću, premijeru Vlade Federacije BiH, ministru pravde BiH Josipu Grubeši, federalnom ministru pravde Mati Joziću, federalnom ministru energije, rudarstva i industrije Nerminu Džindiću, bh. veleposlaniku u Indiji Muhamedu Cengiću, županijskom premijeru Tuzlanske županijeDenijaluTulumoviću.
Od zastarjele tvornice do svjetskog giganta
U pismu kojeupućuje američki odvjetnički tim King &Spalding, a u ime PramodMittala, SangeetaMittal, VartikaMittal, ShristiMittal i DivyeshMittal, bh. dužnosnicima izvješćuje se o pravnom sporu između investitora i BiH.
“Spor je nastao zbog akcija koje je BiH poduzela prema Investitorima i njihovim ulaganjima u i koja se odnose na Global IspatKoksnu Industriju d.o.o. Lukavac (GIKIL), kompanija osnovana u BiH koja posluje fabrikom za proizvodnju metalurškog koksa u Lukavcu. Dana 11. studenog 2003., Global Steel Holdings Limited („GSHL“), kompanija osnovana na Ostrvu Man u kojoj nekoliko Investitora ima udjele, sklopila je Ugovor o pristupanju sa Koksno Hemijskim Kombinatom Lukavac, odnosno Koksno Hemijskim Kombinatom (KHK), kompanija osnovana u Tuzli, pod vlasništvom i kontrolom Tuzlanskog kantona u BiH, u svrhu zajedničkog ulaganja u GIKIL za proizvodnju metalurškog koksa i koksnih nusproizvoda. Prije stvaranja tog zajedničkog poduhvata, KHK je bio zastarjeli i neučinkoviti proizvođač metalurškog koksa, energije i đubriva koji je bio ugašen za vrijeme Balkanskog rata od 1992. do 1995.”, stoji između ostalog u pismu upućenom predstavnicima bh. vlasti.
U istom se navoda da je od listopada 2004. i svibnja 2013. godine, pod upravom GSHL-a i Investitora, GIKIL postao iznimno uspješan zajednički projekt za proizvodnju metalurškog koksa, koji je činio 1% bruto domaćeg proizvoda BiHe i 3% njegovog izvoza.
Podsjećaju da pored proizvodnje koksa, GIKIL uspješno proizvodi i visokokvalitetne nusproizvode poput sirovog benzena, sirovog katrana i amonij-sulfata; opskrbljuje europska tržišta maleinskim anhidridom (AMK) i mineralnim đubrivima (KAN); upravlja energetskim postrojenjem koje opskrbljuje nacionalnu električnu mrežu; distribuira dekarboniranu i demineraliziranu pitku vodu za potrebe GIKIL-a i općine Lukavac; i zapošljava oko 1.000 radnika.
“Da bi financirao većinu svojih poslovanja i osigurao kupca za svoj metalurški koks, GIKIL je zaključio niz ključnih ugovora o nabavci i kupovini sa Stemcor UK Limited („Stemcor“) (kasnije preimenovan u Moorgate Industries UK Limited („Moorgate“)), kompanija iz Velike Britanije koja se bavi međunarodnom trgovinom čelikom i sirovinama. Prema uvjetima tih sporazuma, Stemcor je GIKIL-u pružio sredstva za nabavku uglja za preradu u svojoj metalurškoj fabrici koksa u Lukavcu i platio razliku između prodanog uglja i kupljenog koksa u odnosu na tržišne cijene globalnih roba. Uplate po tim sporazumima su bile podržane osobnim jamstvima garancijama PramodaMittala i korporacijskom garancijom GSHL-a”, stoji u podnesku Mittalovih odvjetnika.
Mittal najavljuje i međunarodnu arbitražu protiv BiH
Nakon što je temeljito pojašnjeno poslovanje i događaji u GIKIL-u, u pismu se šalje poruka prema BiH.
“…Nezakonite radnje BiH nanijele su znatnu štetu Investitorima i njihovim ulaganjima te krše zaštitu koju pruža BIT (Promotionand Protection ofInvestments), uključujući ali ne ograničavajući se na zaštite koje se tiču pravednog i nepristranog postupanja (član 3.), nacionalnog postupanja (član 4.), postupanja najpovoljnije nacije (član 4.) i eksproprijacije (član 5.). Naši klijenti, Investitori, traže mirno rješavanje ovog spora i u tu svrhu su na raspolaganju da se odmah sastanu s vama po vašem pokazatelju volje BiH za sastankom. Iako se naši klijenti nadaju da će postići mirno rješavanje ovog spora, ukoliko takvog rješavanja ne bude, oni će biti prisiljeni braniti svoja prava i poduzeti odgovarajuće mjere koje mogu uključivati pokretanje tužbe protiv Bosne i Hercegovine bez daljnje najave u arbitraži prema BIT-u.
Na kraju, od BiH se zahtijeva da se “suzdrži od poduzimanja bilo kakvih koraka za pogoršanje ovog spora, uključujući ali ne ograničavajući se na proširenje obujma krivičnog postupka koji je u tijeku protiv PramodaMittala, ShristiMittal i DebaishaGangulyja”, te se navodi i njihovo pravo na pokretanje međunarodne arbitraže protiv BiH.
Uklonjeni iz GIKIL-a
Naime, podsjetimo da je postupajući tužitelj u ovom predmetu ĆazimSerhatlić, kazao kako osumnjičeni nemaju pravo upravljanja GIKIL-om nakon svibnja 2018. godine.
“Ono što je također bio uvjet, kada je u pitanju GIKIL, je da pokušamo zaštiti GIKIL kroz osiguravanje imovinsko-pravnog zahtjeva za naknadu štete za koju mi u našoj istrazi tvrdimo da je GIKIL-u nanesena. Zbog toga smo tražili da se GIKIL-u uplati 11 milijuna eura, odnosno 21 milijun KM. Obrana je sve ove uvjete prihvatila”, rekao je tada tužitelj Serhatlić.
Za ovaj iznos tužiteljstvo tereti britansko-indisjkog biznismena – osumnjičen je da je od 2004. do 2015. nelegalno isplatio svojoj tvrtci GSHL sa sjedištem na otoku Man u Velikoj Britaniji, između ostalog, naknade za konzultantske usluge.
No, tek bi se trebala rasvijetliti ova optužba s obzirom da je tadašnji vršitelj dužnosti direktora ‘Koksno Hemijskog kombinata'(KHK) d.d.LukavacZuhdijaHasanhodžić, dao pismenu suglasnost za navedene isplate koje tužiteljstvo smatra spornima. No, tužiteljstvo Hasanhodžića za iste ne tereti.
“Upoznat sam sa Ugovorom zakljućenim između GIKIL-a i tvrtke Global Steel Holdings Limited iz Londona dana 18.listopada 2006. u Tuzli kao i sa njegovih šest Anexa nastalih do 19. siječnja 2009. godine. Navedeni Ugovor sa Anex-ima se odnosi na pružanje usluga tehničkih, tržišnih i financijskih priprema za proizvodnju u GIKIL-u kao i usluga upravljanja kroz Centralnu grupu podrške, poslovne planove i izvedbu, informacijske tehnologije, upravne inicijative kao što su TPM i SIX Sigma pružene od strane GSHL-a, a isti ugovor je sa svojim dodacima pravno valjan i knjižen u računovodstvu GIKIL-a te je po njemu vršeno fakturiranje navedenih usluga. Izjavljujem da je takvo knjiženje faktura odobreno i prihvaćeno u GIKIL-u i jednoglasno odobreno od obje strane, osnivača KHK i GSHL-a kao suvlasnika GIKIL-a, a ja nemam nikakvih prigovora na takav ugovor, njegovo knjiženje i realizaciju”, stoji u Hasanhodžićevoj izjavi o spomenutim isplatama.
Hoće li BiH ponovno sve platiti?
Nakon što je Mittalu i njegovoj tvrtci iz Velike Britanije, bez obzira na većinsko vlasništvo, posljednjih nekoliko mjeseci onemogućeno upravljanje GIKIL-om, ova tvornica bilježi enormne gubitke. Podsjećamo, GIKIL je tvrtka koja ima 1.000 zaposlenih, s plaćama većim od federalnog prosjeka. Najnovija zbivanja postavljanju mnoga pitanja – što će sada biti s ovom visoko profitabilnom i uspješnom tvrtkom, hoće li radnici zadržati svoja mjesta te, na koncu, tko je na nju “bacio oko”.
Naime, Vlada Tuzlanske županije preko podzeća KHK d.d. Lukavac bila je suvlasnik, ali odlaskom tog poduzeća u stečaj vjerovnici su preuzeli ulogu upravljanja, te Vlada zakonski ne može imati nikakav utjecaj na odluke vjerovnika KHK.
Uhićenje 62-godišnjeg PramodMittala, poduzetnika čija obitelj drži tvrtku Mittal Steel, jednu od najvećih tvrtki za proizvodnju čelika u svijetu, a koju je osnovao njegov stariji Lakshmi, i zapošljava više od 300 tisuća zaposlenika te bilježi godišnji prihod od 30 milijardi dolara, odjeknuo je u svjetskim gospodarstvenim krugovima.
Mittal osim GIKIL-a drži i Željezaru Zenica i Rudnik Ljubi kod Prijedora.
Upravo u ovim krugovima već se nagađa o raznim interesnim grupacijama koje žele od Mittala preuzeti GIKIL, među kojima su najglasnije tvrdnje o kineskim investitorima. Po nekim informacijama čak i bivši odvjetnik i prokurator GIKIL-a koji se s ovom tvrtkom razišao u lipnju ove godine nakon pokrenutih koraka Tužiteljstva TŽ-a, predlaže uvođenje novih investitora, odnosno, novih strateških partnera unatoč mogužem sukobu interesa i čuvanju odvjetničke tajne.
Kako će ova afera svetskih razmjera završiti, tko će profitirati, postoje li ‘deal-ovi ispod stola’ i skrivene namjere te hoće li na kraju za sve ponovno platiti Bosna i Hercegovina – ostaje za vidjeti.
Inače, Pramod Mital je porijeklom iz Indije, a britanski je državljanin. Njegov brat Lakšimi Mital je zajedno s ostalim članovima obitelji od kompanije “Mittal Steel” napravio najvećeg proizvođača čelika na svijetu.
“Mittal Steel” je krajem 2004. godine postao većinski vlasnik Željezare Zenica, a potom i Rudnika Ljubija kod Prijedora.
Kompanija “Mittal Steel” se dvije godine kasnije spojila s kompanijom “Arcelor” te je svoje djelovanje pod okriljem naziva “ArcelorMittal” znatno proširila.
Pramod Mital ove godine se našao i u indijskim medijima koji su o njemu pisali zbog ulaska u financijsku krizu, iz koje ga je, prema tamošnjim navodima, izvukao upravo stariji brat Lakšmi Mital.
Pramod Mital je sa svojim drugim bratom Vinodom Mitalom osnovao zajedničku kompaniju “Ispat Industries”, ali su je prodali zbog velikih gubitaka koje je imala.
Inače, Pramod je poznat i kao obiteljski razmetljivac. Tako je na vjenčanje svoje 26-godišnje kćerke Šristi Mital u Barseloni 2013. godine potrošio 82 miliona dolara.
To je drugo najskuplje vjenčanje u povijesti. Jedino skuplje bilo je ono 1981. godine između Mohameda bin Zajed Al Nahjana, vladara Abu Dabija i princeze Salame.
