Home Kultura Otvaranje retrospektivne izložbe slika akademika Đure Sedera u Kosači

Otvaranje retrospektivne izložbe slika akademika Đure Sedera u Kosači

SHARE

U Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače, u četvrtak 5. 12. 2019. u 19 sati otvorit će se retrospektivna izložba jednog od najdugovječnijih i najplodnijih hrvatskih umjetnika, akademskog slikara, profesora emeritusa i akademika Đure Sedera pod nazivom „Radost življenja“.

Kustos izložbe, povjesničar umjetnosti i profesor Marin Ivanović, za ovu je priliku odabrao 45 najreprezentativnijih Sederovih slika iz različitih ciklusa iz proteklih pedeset godina. Ova mostarska retrospektivna izložba po prvi put javnosti predstavlja desetak Sederovih djela koja nikada prije nisu bila reproducirana u katalozima ni monografijama niti pokazana u javnosti. Izložbom dominiraju sakralni motivi po kojima je ovaj umjetnik izuzetno poznat i koji je mnoge crkve u Hrvatskoj i BiH opremio svojim sakralnim djelima.

U predgovoru katalogu izložbe, Marin Ivanović je zapisao: „Bivajući dijelom nekoliko središnjih zbivanja u genezi hrvatske umjetnosti druge polovine 20. stoljeća, pri čemu prvenstveno mislimo na avangardno djelovanje grupe Gorgona i na pokret tako zvane Nove slike, a potom i na tematsko obilježje vlastitog opusa sakralnim temama te stilsku odrednicu naglašene materičnosti, Đuro Seder je kao nijedan drugi stvaratelj kontinuirani protagonist i istinski bard sveukupne hrvatske likovne zbilje.“

Đuro Seder je rođen u Zagrebu 29. studenog 1927. godine. Pohađao je Prvu klasičnu gimnaziju u Zagrebu, a maturu je položio na Klasičnoj gimnaziji u Splitu 1946. Iste godine započinje studij na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje je u klasi profesora Antuna Mejzdića diplomirao 1951. Specijalizaciju za slikarstvo završio je kod profesora Marina Tartaglie 1953. godine.

Nakon studija, Đuro Seder je radio u časopisu Jugoslovenski radio kao ilustrator i tehnički urednik, zatim u izdavačkom poduzeću Panorama, a od 1968. do 1981. kao grafički dizajner u Agenciji za marketing – Vjesnik. Od 1981. do 1983. radi kao docent na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od 1983. do 1987. obnaša službu dekana, a od 1987. do 1998. redoviti je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti. Od umirovljenja 1998. godine u statusu je professora emeritusa. Redoviti je član Razreda za likovne umjetnosti HAZU od 2000. godine, a od 2011. obnaša i funkciju voditelja Gliptoteke HAZU.

Bio je član umjetničke skupine Gorgona od 1959. do 1966. godine. Tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina objavljivao je poeziju u časopisima: Razlog, Kolo, Forum i Republika, a 1978. godine tiskana mu je zbirka pjesama Otac iz lonca u nakladi BiblioTEKE iz Zagreba. Samostalno izlaže od 1958. godine i djela mu se nalaze u mnogim nacionalnim, gradskim i internacionalnim galerijama i muzejima. Primjerice, u Modernoj galeriji, Muzeju suvremene umjetnosti i Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Galeriji starih i novih majstora Gradskog muzeja u Varaždinu, Muzeju arheoloških spomenika i Galeriji umjetnina u Splitu, Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku, Zavičajnom muzeju grada Rovinja, Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, Neue Galerie u Grazu, Kolekciji Soros u Budimpešti i New Yorku, Galerie Hierling u Münchenu, Galeriji prijateljstva Mostarsko – duvanjske biskupije u Mostaru, Umjetničkoj galeriji Založbe kralja Tomislava u Čapljini, Galeriji Šimun Franjevačkog samostana u Dubravama kod Brčkog te u privatnim zbirkama u zemlji i inozemstvu.

Izložba se može besplatno pogledati do 19. prosinca 2019. godine.