Home Vijesti NOVI ZAKON OD 1. SIJEČNJA: Do državljanstva neće moći svi potomci Hrvata...

NOVI ZAKON OD 1. SIJEČNJA: Do državljanstva neće moći svi potomci Hrvata izvan Hrvatske

SHARE

S prvim danom 2020. na snagu stupa novi Zakon o državljanstvu, koji bi trebao uvelike olakšati prijam u državljanstvo potomaka iseljenih Hrvata.

Oni će do hrvatskog državljanstva ubuduće moći i bez poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja Republike Hrvatske. Prošireno je i generacijsko ograničenje za stjecanje hrvatskog državljanstva potomaka iseljenika u ravnoj liniji. Oni su državljanstvo do sada mogli stjecati do trećeg, a ubuduće će to moći do sedmog koljena. No do državljanstva se neće moći pukom tvrdnjom da nam je predak Hrvat, piše Večernji list.

Novi zakon pred neke potomke Hrvata u inozemstvu stavlja prepreke koje će teško moći preskočiti. Zakon, naime, propisuje da državljanstvo mogu dobiti oni čiji je barem jedan roditelj u trenutku njihova rođenja imao hrvatsko državljanstvo, kao i oni čija su oba roditelja nedvojbeno Hrvati. No, ako su djeca iz miješanih brakova, a nijedan im roditelj u trenutku njihova rođenja nije bio hrvatski državljanin, oni će, da bi stekli državljanstvo, morati dokazivati svoju pripadnost hrvatskom narodu.
Osoba rođena u Njemačkoj čiji je otac Hrvat, a majka Njemica morat će dokazati da mu je otac – doista Hrvat

Primjerice, osoba rođena u Njemačkoj čiji je otac Hrvat, a majka Njemica morat će dokazati da mu je otac doista Hrvat. A to, po zakonu, može učiniti tako da dokaže “ranije deklariranje te pripadnosti u pravnom prometu, pojedinim javnim ispravama, zaštitom prava i promicanjem interesa hrvatskog naroda i aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu”. Iseljenici koji su nam se javili upozoravaju, međutim, da Njemačka ni u jednom dokumentu ne traži navođenje narodnosti, nego isključivo državljanstva pa je hrvatstvo nemoguće dokazati takvim dokumentima.

S druge strane, u nekim dijelovima Njemačke hrvatsko iseljeništvo nije brojno pa ne postoje ni kulturne ni druge hrvatske ustanove u čiji bi se rad uključili

. Iz Središnjeg ureda za Hrvate izvan Hrvatske umiruju, međutim, iseljenike i upućuju ih da državljanstvo traže na temelju dokaza da se njihov predak u nekom trenutku iselio iz Hrvatske ili iz državne zajednice u kojoj je u tom trenutku bila i Hrvatska, pod uvjetom da se predak doista izjašnjavao kao Hrvat.

Ova se mogućnost, dakle, odnosi na sve slučajeve u kojima je moguće pratiti liniju iseljavanja, piše Večernji.

Mnogo su kompliciraniji slučajevi onih koji na temelju pretka Hrvata žele hrvatsko državljanstvo, a preci im se nikada zapravo nisu iselili, nego su ostali u, primjerice, BiH ili Srbiji.

Takvi će ili morati tražiti potvrdu da su ili oni ili njihovi roditelji aktivno sudjelovali u životu hrvatske zajednice na području na kojem žive, ili državljanstvo pokušati dobiti na nekom drugom temelju, ne na temelju hrvatskog podrijetla.

U Ministarstvu unutarnjih poslova i Središnjem uredu objašnjavaju da je državljanstvo elitno pravo koje se ne može dijeliti šakom i kapom te kako su morali ugraditi neke osigurače, pogotovu zato što je hrvatsko državljanstvo mnogima privlačno jer im otvara put u druge članice EU.