U Hrvatskoj nema krađe glasova na izborima za predsjednika ili, ako je ponegdje ima, to nije utjecalo na konačne rezultate. Ukratko, barem kada se radi o izborima, Hrvatska spada među stabilne europske države kao što su Švicarska, Austrija, Češka ili Španjolska, zaključak je troje istraživača Sveučilišta u Zagrebu – Davora Horvatića, Petre Posedel Šimović i Nenada Mijića, koji su analizirali pritužbe o izbornim prevarama, piše Jutarnji list
Izjednačeni
Prema njihovu zaključku izvedenom nakon opsežne provjere rezultata prošlih predsjedničkih izbora, kada je Kolinda Grabar-Kitarović pobijedila Ivu Josipovića – sve je bilo regularno, a slično možemo očekivati i u nedjelju 22. prosinca.
Horvatić, Mijić i Posedel Šimović polaze od činjenice da su se sumnje na postojanje prijevarnih radnji na izborima intenzivirale paralelno s kampanjama, posebno stoga jer u sadašnjoj kampanji imamo troje kandidata koji su po izlaznim anketama praktički izjednačeni te je jasno da se opet vodi bitka za svaki glas već u 1. krugu. No, ekspertna analiza pokazuje da ni prvi niti drugi krug “ne daju statističkog temelja za tvrdnje o prevarama u nekoj značajnoj mjeri, kao niti za njihov značajan utjecaj na sam rezultat izbora”.
Predsjednički izbori provode se s nešto više od 6000 biračkih kutija i daju više nego dovoljno materijala i podataka za detaljno pretresanje i analizu izborne dinamike.
Krivo brojanje
Često spominjane prijevarne radnje podrazumijevaju namjerno krivo brojanje i dodavanje izbornih glasova u biračke kutije. Isto tako, određene radnje izbornih prevara ne samo da mijenjaju postotak izlaznosti i postotak glasova za određenog kandidata, već ukazuju i na činjenicu da neobično visok broj glasova za određenog kandidata podrazumijeva i neobično visok broj izlaznosti, odnosno da se zajednički događaju. Takve situacije izdvojene su na prijevarnom potpisu.
“Radi se o metodologiji koja je poprilično dobro dokumentirana tako što se gledaju izlaznost i postotak glasova za određenog kandidata. Tako se može provjeriti izlaznost birača ili je li bilo naknadnog ubacivanja listića u kutije, odnosno bilo čega što bi narušilo legalnost izbora. Ako ima varanja, negdje bi ostao potpis, a nije ga bilo. Ključna poruka našeg istraživanja glasi – u Hrvatskoj nije bilo prevara prilikom brojanja glasova, što znači da možemo ili biti ponosni na razinu demokracije ili na to da naši političari nisu sposobni varati”, objasnio je, ne bez ironije, Davor Horvatić za Jutarnji list.
Kako se krade
Suprotni primjeri – koji pokazuju kako se krade – jesu Rusija 2011. i 2012 i Uganda, u kojima su zabilježene drugačije karakteristike u ponašanju postotka izlaznosti i postotka glasova za određene kandidate. Naime, određene radnje izbornih prevara ne samo da mijenjaju ponašanje postotka izlaznosti i postotka glasova za određenog kandidata, već ukazuju i na činjenicu da neobično visok broj glasova za određenog kandidata podrazumijeva i neobično visok broj izlaznosti, tj. da se zajednički događaju.
Ako nema krađe, što onda odlučuje o izbornim pobjednicima?
“Isključivo uspjeh u mobilizaciji vlastitih birača, iako bi na ovim izborima mogao presuditi nekakav nasumični događaj jer imamo troje vrlo izjednačenih kandidata. Nezahvalno je prognozirati tko će ući u 2. krug, ali prilično sam uvjeren da će se raditi o par glasova razlike”, smatra Horvatić.
Koristeći podatke dobivene iz pojedinih biračkih kutija na predsjedničkim izborima 2014., vidljivo je da glasovi za Ivu Josipovića imaju sličan potpis kao glasovi SDP-a i koalicijskih partnera na EU izborima koji su održani prije predsjedničkih, ali je postojao značajan manjak većeg postotka glasova za mjesta s većom izlaznošću za Josipovića. S druge strane, kod Kolinde Grabar-Kitarović raspodjela je suprotna, te postoji značajan broj kutija s većom izlaznosti, gdje ona dobiva veći postotak glasova.
“Netko bi se mogao uhvatiti za tu činjenicu kao neki pokazatelj vezan uz dosad opisanu metodologiju. No, kad se pogleda o kojim se kutijama radi, vidi se da iste spadaju u regiju koja je polariziranija prema glasovima za HDZ i nema nikakve (opet statističke) povezanosti s možebitnim prijevarnim radnjama.
Ključ pobjede
No, ono s čime postoji možebitna veza nije prijevarna radnja, već se radi o boljoj angažiranosti stranačkog tijela i u tome leži ključ pobjede aktualne predsjednice. Znamo da je razlika na kraju bila izrazito mala, ali ova analiza ukazuje da je Josipović bio u stalnom lovu na Grabar-Kitarović, ali je zapravo nikada ne dostiže”, objašnjava se u analizi.
Kako se onda objašnjava to što je Josipović nekoliko puta utvrdio da je dobio malo glasova u sredinama u kojima SDP nije imao predstavnike u biračkim odborima?
“Možda postoji takav dojam, ali činjenice su drugačije. Provjerili smo glasove u svim kutijama i bez obzira na to je li u njima većinu dobila Kolinda ili Josipović, svi rezultati su čisti da je to fenomenalno”, zaključuje Horvatić.
