“Zašto dijaspora bira naše političke predstavnike, iako ne plaća porez u Hrvatskoj?”; “Dijaspora je ekstremna!”; “Dijaspori treba ukinuti dvojno državljanstvo…”, poruke su koje već godinama slušam. Međutim, budimo vjerodostojni…
Svaki državljanin ima pravo glasa, bez obzira prebiva li ili boravi u zemlji čije državljanstvo ima. Pravna znanost je sve točno i pošteno definirala, ali ipak mnogi griješe. Biračko pravo je zajamčeno ustavom svake zemlje i nitko ga ne može oduzeti, kao ni državljanstvo. To smo definitivno riješili. Točka.
Piše: Mislav P./Logično.com
Kada dijaspora ima pravo glasa?
Dijaspora bira predsjednika, a državljani u domovini, koji plaćaju porez, biraju svoje lokalne i državne predstavnike u parlamentu tj. Saboru. Predsjednik jedne zemlje je predsjednik svih državljana, a ne samo onih koji imaju prebivalište u domovini i koji plaćaju poreze. Predsjedničke ovlasti ne omogućavaju definiranje ekonomske politike, tako da njegove odluke ne utječu na gospodarstvo jedne zemlje, a time ni glas dijaspore.
Na lokalnim i državnim izborima se biraju lokalni i državni predstavnici o kojima ovisi život državljana u domovini. Na ovim izborima dijaspora nema pravo glasa, osim što bira nekoliko predstavnika u Saboru koji iznose i štite interese dijaspore. Njihov broj je premali da bi utjecao na glavne odluke Vlade i Sabora.
Sustav glasovanja smo riješili i vidjeli da u njemu nema ništa sporno. Idemo vidjeti koliko dijaspora utječe pri odabiru predsjednika?
Rezultati prvog kruga predsjedničkih izbora pobijaju sve kritike. Dijaspora ima vrlo mali utjecaj na odabir predsjednika Republike Hrvatske.
U prvom krugu predsjedničkih izbora glasovalo je 1.904.453 birača. U dijaspori je glasovalo 40.774 birača u što su uključeni i birači iz Bosne i Hercegovine čiji broj iznosi 24.568.
Rezultat govori sam za sebe. Dijasporu predstavlja 1% ukupnih birača, te dodatnih 1,2% iz Bosne i Hercegovine gdje su Hrvati konstitutivan narod.
Svi koji napadaju i stigmatiziraju hrvatsku dijasporu nisu u pravu.
Hrani li Bosna i Hercegovina Hrvatsku?
Navest ćemo samo jedan primjer. U 2018. godini Hrvatska je u Bosni i Hercegovini izvezla roba u vrijednosti 1.361.899.919 eura, a iz Bosne i Hercegovine je uvezla roba za samo 732.932.591 eura.
Razlika je strašna i iznosi 628.967.328 eura ili 4.654.358.227 kuna u korist Republike Hrvatske. “Simbolično rečeno”, svaki Hrvat iz Bosne i Hercegovine direktno ili indirektno godišnje plati 193.931 kuna svoje legitimno pravo glasa koje mu ne donosi ništa osim obveze da kupuje svoje hrvatsko ili da hrvatske proizvode prodaje drugih narodima u BiH.
Poruka je jasna: “Dušobrižnici, ostavite dijasporu na miru, jer ako vam nije pomogla, nije vam ni odmogla.”
